Posljednjih desetak godina svjedočimo velikom napretku u prikazima mikroskopskih struktura oka „uživo“. To se u prvom redu odnosi na optičku koherencijsku tomografiju ili OCT, neinvazivnu tehnologiju koja je nezaobilazna u dijagnostici brojnih očnih bolesti. Iako su poprečni presjeci kroz prozirne strukture oka fascinantni, danas dostupni komercijalni OCT uređaji imaju ograničenja u lateralnoj razlučivosti stanica pigmentnog epitela mrežnice. Pretpostavlja se da je razlog tome odbijanje uzdužnih zraka od stanica fotoreceptora - čunjića, koji se nalaze ispred stanica pigmentnog epitela mrežnice. Prepoznavanje patoloških promjena u ovom sloju mrežnice ključno je za ranu dijagnostiku i ispitivanje učinka lijekova za mnoge bolesti stražnjeg očnog segmenta.

Kamera za transskleralno optičko snimanje ili TOPI riješava problem odbijanja uzdužnih zraka od čunjića na nekonvencionalan način – dvije diode emitiraju zrake u području bliskog infracrvenog sprektra od 850 nm postranično preko bjeloočnice, navedene zrake u oku dopiru, raspršuju se i odbijaju od dijela žilnice ili bjeloočnice koji se nalazi ispod retinalnog pigmentnog epitela, čija se slika zatim kroz zjenicu prenosi do posebne kamere s adaptivnim optičkim sustavom. Kako bi ispitali kliničku vrijednost ovog prototipa istraživači su osmislili ispitivanje u suradnji s dr. Irmelom Mantel iz očne bolnice Jules-Gonin u koje su uključili 29 zdravih dobrovoljaca u dobi od 21 do 70 godina. U svih ispitanika dobili su kvalitetne prikaze stanica pigmentnog epitela u području od 1,6° do 16,3° od središta žute pjege, iako ne i u samom središtu. Analiza morfoloških svojstava pigmentnog epitela mrežnice, poput njihove gustoće, područja, razmaka i broja susjednih stanica, u pet uzastopno ponovljenih snimanja pokazala je dobru ponovljivost uz koeficijent varijacije < 4 %. Očekivano, veća aksijalna dužina i starija dob ispitanika korelirala je sa smanjenom gustoćom i povećanom površinom ovih stanica bez njihovih morfoloških promjena. Jedino su u dijela ispitanika starijih od 50 godina, u skladu s drugim istraživanjima, pronašli nepravilnije i manje simetrične stanice u odnosu na mlađe ispitanike.

Autori navode kako su glavne prednosti uređaja TOPI, uz kvalitetan prikaz morfologije stanica pigmentnog epitela mrežnice, njegova brzina te sigurnost zbog višestruko manjeg izlaganja infracrvenom zračenju u usporedbi s danas dostupnim sustavima s adaptivnom optikom. Možemo se nadati kako će se manji nedostaci ovog uređaja, poput ograničenog područja kvalitetnog snimanja te još uvijek velikog postotka neuspješnih snimaka, uskoro ispraviti te da će uređaj u skorije vrijeme naći put do svakodnevne uporabe u istraživanjima i kliničkoj praksi, što može biti od velike koristi za rano otkrivanje i liječenje teških degenerativnih bolesti mrežnice.

Adrian Lukenda