Woodruff i suradnici  analizirali su medicinsku dokumentaciju na uzorku od 8460 odraslih osoba hospitaliziranih s infekcijom SARS-CoV-2 od siječnja do studenog 2021.

Među sudionicima, 11,4% imalo je akutni srčani događaj tijekom hospitalizacije. Prosječna dob bila je 69 godina; 56,5% bili su muškarci. Prevalencija je bila veća među onima s osnovnom srčanom bolešću (23,4%) u usporedbi s onima bez (6,2%). Akutna ishemijska bolest srca (5,5%) i akutno zatajenje srca (5,4%) bili su najčešći događaji; 0,3% sudionika imalo je akutni miokarditis ili perikarditis.

Čimbenici rizika su varirali, ovisno o statusu temeljne srčane bolesti. Oni koji su doživjeli jedan ili više akutnih srčanih događaja imali su veći rizik za prijem u jedinicu intenzivne njege i smrt u bolnici u odnosu na one koji nisu imali akutni srčani događaj.

Među pacijentima koji su doživjeli jedan ili više akutnih srčanih događaja, 39,2% zahtijevalo je boravak na jedinici intenzivne njege u prosjeku od 5 dana. Približno 22,4% zahtijevalo je invazivnu mehaničku ventilaciju ili ekstrakorporalnu membransku oksigenaciju, a 21,1% umrlo je tijekom hospitalizacije.

Čini se da je utjecaj COVID-19 na smrtnost od kardiovaskularnih bolesti uvelike varirao, bez velikog porasta u nizu najrazvijenijih zemalja. No zabilježen je značajan porast smrtnosti od hipertenzivnih bolesti srca u Sjedinjenim Državama 2021. Je li potencijalni doprinos COVID-19 tim smrtima, bilo izravan ili neizravan, tek treba utvrditi.