x
x

Invazivne gljivične infekcije kao rastući javnozdravstveni problem

  28.12.2022.

Infektivne bolesti jedan su od glavnih uzroka smrti i vodeći uzrok radne nesposobnosti u svijetu. Procjenjuje se da infekcije bakterijama otpornih na antimikrobne lijekove neposredno uzrokuju 1,27 milijuna smrti i da su važan čimbenik u 4,95 milijuna smrti godišnje.

Invazivne gljivične infekcije kao rastući javnozdravstveni problem

Za razliku od bakterijskih infekcija, koje su prepoznata javnozdravstvena prijetnja, invazivne gljivične infekcije su i dalje podcijenjena, nedovoljno prepoznata prijetnja javnom zdravlju. U sjeni sve većeg broja infekcija multirezistentnim bakterijama, javljaju se češće invazivne gljivične (IGI) infekcije, poglavito u imunokompromitiranih bolesnika. Dijagnoza IGI-ja veoma je često zahtjevna, što zbog nedostatka visoko kvalitetne opreme ili kadra, što zbog same cijene dijagnostičkih pretraga. Nastanak rezistencija na antifungalne lijekove raznih gljivičnih patogena i cijena liječenja IGI-ja predstavlja problem prilikom odluke o uvođenju primjerene terapije. Unatoč zabrinutosti stručnjaka koji se bave gljivičnim infekcijama istraživanje gljivičnih patogena nije dovoljno financirano, a uz premali interes zdravstvene struke biva i nedovoljno istraženo. 

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izradila je 2017. godine i objavila svoj prvi popis bakterijskih patogena koji predstavljaju prijetnju globalnom zdravlju. Izrada popisa potaknuta je rastućom otpornošću bakterija na antimikrobnu terapiju. Za cilj je imala stimulirati struku na borbu protiv nastanka multirezistentnih bakterija te privući financiranje istraživanja i razvoja novih učinkovitih lijekova.

SZO je 25. listopada 2022., vodeći se uspjehom popisa bakterijskih patogena, objavila popis gljivičnih patogena koji predstavljaju prijetnju globalnom zdravlju. Popis sačinjava 19 gljivičnih patogena, uzetih u obzir zbog mogućnosti izazivanja invazivnih akutnih i subakutnih gljivičnih infekcija te postojanja nekih terapijskih prepreka primjerenom liječenju. Gljivični patogeni su svrstani u tri prioritetne skupine (kritična, visoka i srednja) prema kriterijima smrtnosti, broju slučajeva godišnje, rasprostranjenosti po svijetu, provedenom vremenu u bolnici, rezistenciji na antifungalne lijekove, komplikacijama infekcije, dostupnosti liječenja utemeljenog na dokazima i priastupu dijagnostičkim pretragama za otkrivanje patogena. Kritičnu skupinu sačinjavaju Cryptococcus neoformans, Candida auris, Aspergillus fumigatus i Candida albicans. Visoku skupinu sačinjavaju Candida glabrata, Histoplasma spp., uzročnici eumicetoma, Mucorales, Fusarium spp., Candida tropicalis i Candida parapsilosis. Srednju skupinu sačinjavaju Scedosporium spp., Lomentospora prolificans, Coccidioides spp., Candida krusei, Cryptococcus gattii, Talaromyces marneffei, Paracoccidioides spp. I Pneumocystis jirovecii. Najvažniji kriterij prilikom stvaranja ovog popisa, radi potrebe za ulaganjem u istraživanje gljivičnih patogena, bila je antifungalna rezistencija. Sljedeći po važnosti kriteriji bili su smrtnost, dostupnost liječenja utemeljenog na dokazima, pristup dijagnostičkim pretragama, incidencija i razvoj komplikacija.

C. neoformans kriptokokoza bolest je koja primarno zahvaća imunokompromitirane pacijente, poglavito HIV pozitivnu populaciju. Smrtnost od kriptokokoze je između 41 i 61 %. Lokalizirana kriptokokoza tretira se flukonazolom, no u literaturi je opisana smanjena osjetljivost C. neoformans na flukonazol. C. auris se smjestila visoko na popisu gljivičnih patogena zbog svojih brojnih mehanizama rezistencije i tendencije da uzrokuje bolničke epidemije po svijetu. U pravilu je rezistentna na flukonazol, te su opisani panrezistentni sojevi. Smrtnost invazivne kandidijaze uzrokovane s C. auris kreće se od 29 do 53 %. A. fumigatus i C. albicans najčešći su uzročnici IGI-ja iz pripadnika plijesni i kvasaca. Nažalost, A. fumigatus postaje sve rezistentniji na terapiju azolima te je smrtnost od infekcije rezistentnim A. fumigatus od 47 do 88 %. Invazivna kandidijaza uzrokovana s C. albicans ima smrtnost od 20 do 50 %, unatoč dostupnoj antifungalnoj terapiji.

Liječenje IGI-ja izgleda prilično teško u ovom kratkom pregledu, no mi u Hrvatskoj imamo sreću da nam je dostupan dijapazon antifungalnih lijekova kojima možemo liječiti bolesnike ako dobiju IGI. Također valja napomenuti kako imamo Centar izvrsnosti koji nam je dodijelila Europska konfederacija za medicinsku mikologiju (European Confederation of Medical Mycology, ECMM) u KBC-u Zagreb koji, uz ostale standardne metode identifikacije gljivičnih patogena, pruža mogućnost određivanja beta-D glukana i galaktomanana, kao biljega invazivne kandidijaze i invazivne aspergiloze. Popis SZO-a gljivičnih patogena koji predstavljaju prijetnju globalnom zdravlju predstavlja prekretnicu u istraživanju i ozbiljnijem shvaćanju IGI-ja i patogena koji ih uzrokuju. Popis bi trebao potaknuti kvalitetna istraživanja i još bolje liječenje IGI-ja.

Marko Siroglavić