x
x

Uloga timusa u COVID-19

  10.07.2022.

Pandemija COVID-19 potakla je brojna istraživanja koja su donijela nova i važna saznanja o epidemiologiji SARS-CoV-2 i otkrile širok spektar kliničkih posljedica infekcije spomenutim virusom. Istraživanjamsu se, među ostalima, bavila i kliničkim i biološkim rizičnim čimbenicima za težinu kliničke slike i ishod infekcije te su se dotakla i uloge timusa u COVID-19 i njegovog utjecaja na klinički tijek, ishod i prognozu bolesti.

Uloga timusa u COVID-19
Reaktivacija timusa, kao odgovor na infekciju SARS-CoV-2, česta je i čini se dobrim prognostičkim čimbenikom.

U gotovo svim virusnim infekcijama, timus (prsna žlijezda) ima važnu ulogu u regulaciji stečenoga imunosnog odgovora. Timus je primarni limfni organ smješten u medijastinumu (prednjem gornjem dijelu prsnog koša), a regulira funkcije imunosnog i endokrinog sustava. Timus štiti od različitih unutarnjih i vanjskih stresora svojim imunoregulacijskim svojstvima te djelovanjem na neuroendokrini sustav. Ujedno regulira i staničnu proliferaciju, apoptozu, te stvaranje hormona, citokina i neuropeptida. Također, u timusu limfociti T sazrijevaju iz prekursora podrijetlom iz koštane srži.

Timus je najveći i funkcionalno najaktivniji od rođenja i ranog postnatalnog razdoblja do puberteta, nakon čega počinje njegova involucija (degeneriranje). Involucijom mu se smanjuje epitelni prostor i povećava perivaskularni prostor u kojem se nalaze adipociti, periferni limfociti i fibroblasti. Iako kvantitativno slabija, timopojeza se, unatoč smanjenoj funkciji timusa, u timusnom epitelnom prostoru i dalje nastavlja.

Tijekom života brojni čimbenici mogu utjecati na funkciju timusa. Tako akutne infekcije mogu uzrokovati hiperplaziju tkiva timusa, no s druge strane mogu biti i uzrok akutne atrofije timusa, što dovodi do deplecije limfocita T i poremećaja imunosnog odgovora. Osim infekta, na hiperplaziju timusa mogu utjecati i stres, autoimunosne bolesti, limfopenija, neoplazme, kemoterapeutici i kirurški zahvati.

Dva su istraživanja istraživala važnost CT-stupnjevanja i reaktivnhiperplazije timusa (engl. thymic rebound hyperplasia) tijekom infekcije SARS-CoV-2 (Cuvelier i suradnici iz 2021. te Samir i suradnici iz 2022. god.). Studija Cuveliera i suradnika provedena je na 87 bolesnika u jedinici za intenzivno liječenje, od kojih je 50 imalo akutni COVID-19, a 37 je činilo kontrolnu skupinu. Istraživane su razlike u laboratorijskim nalazima (kompletna i diferencijalna krvna slika, biokemijske analize, koagulogram, koncentracija citokina) te CT-om opisanih i stupnjevanih promjena pluća i timusa. Rezultati su pokazali da je skupina bolesnika s akutnom infekcijom – u usporedbi s kontrolnom skupinom – imala uvećanje timusa (osim u pacijenata starijih od 80 godina), manje izraženu pneumopatiju te nižu stopu smrtnosti. Uzimajući u obzir rezultate spomenutog istraživanja, istraživanje Samira i suradnika istraživalo je povezanost reaktivne hiperplazije timusa tijekom akutnog COVID-19 s dobi, brojem limfocita, CT-om opisanih promjena plućnog parenhima te kliničkog tijeka i prognoze. U istraživanju je sudjelovalo 325 bolesnika s akutnim COVID- 19 koji su imali nalaz CT-a prsnog koša prije infekcije. Iz istraživanja su isključeni bolesnici s poznatom zloćudnom ili autoimunosnom bolešću. Istraživanje je pokazalo da su svi bolesnici s urednim nalazom plućnog parenhima imali CT-om opisane znakove progresije u veličini timusa, odnosno znakove reaktivne hiperplazije. Uočeno je i da su stariji pacijenti imali manje izraženu hiperplaziju timusa, izraženije patološke promjene plućnog parenhima te težu kliničku sliku.

Navedenim istraživanjem statistički je dokazana zaštitna funkcija timusa tijekom akutnoge COVID-19. Ovo potvrđuje pretpostavke Güneşa i suradnika u vezi sa zaštitnom ulogom timusa u borbi protiv infekcije SARS-CoV-2 u djece, a koje daju nadu za moguće dodatno liječenje u vidu stimuliranja ili sprječavanja inhibicije timusa. Slični rezultati verificirani su u studiji Chena i suradnika, u kojoj je 64,7 % bolesnika imalo involuirani timus, a navedeni nalaz korelirao je s lošijom prognozom u bolesnika starijih od 40 godina oboljelih od COVID-19.e

U zaključku, reaktivacija timusa, kao odgovor na infekciju SARS-CoV-2, česta je i čini se dobrim prognostičkim čimbenikom jer ukazuje na aktivaciju kompenzacijskih mehanizama u kontekstu limfopenije, koji doprinose učinkovitom stečenom imunosnom odgovoru u plućima.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Plivit C 1000 PlusOlfen gelPLIVIT total energy
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
PLIVIT C 1000 Plus
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: