x
x

Bolesnik s infektivnim endokarditisom za vrijeme aktivne COVID-19 infekcije

  01.10.2021.

Infektivni endokarditis (IE) je potencijalno životno ugrožavajuće stanje koje zahtijeva žurnu dijagnozu i početak liječenja. Endokarditis srčanog zaliska udružen s COVID infekcijom predstavlja izazov, ne samo za liječnike, već i za medicinske sestre.

Bolesnik s infektivnim endokarditisom za vrijeme aktivne COVID-19 infekcije

Prikaz bolesnika: 36-godišnjeg bolesnik liječen u prosincu 2020. godine u KB Dubrava zbog infektivnog endokarditisa kompliciranog COVID-19 infekcijom.

Bolesnik je u listopadu 2020. godine inicijalno hospitaliziran u Klinici za infektivne bolesti zbog pneumokokne pneumonije i meningitisa. Zbog razvoja respiratorne insuficijencije mehanički je ventiliran. Posljedično primjeni antibiotske terapije vankomicinom, dolazi do akutne bubrežne ozljede. Bubrežna funkcija se oporavlja nakon kratkog perioda hemodijalize. Tijekom boravka dolazi do razvoja kardiorespiratornog aresta te je uspješno provedena reanimacija. Transtorakalnom ehokardiografijom registrira se perivalvularni apsces aortne valvule bez vidljivih vegetacija. Nakon mjesec dana hospitalizacije dolazi do daljnjeg pogoršanja kliničkog stanja. Učinjeno je testiranje na korona virus (SARS-CoV-2) te je potvrđen pozitivan nalaz, uz razvoj bilateralne COVID-19 pneumonije s respiratornom insuficijencijom koja je zahtijevala terapiju kisikom i daljnju mehaničku ventilaciju. Zbog potrebe za daljnjom dijagnostikom, transezofagijskom ehokardiografijom, koji se mogao izvesti samo uz educirano osoblje i provođenje mjera za sprječavanje širenja virusa, bolesnik je premješten u Kliničku bolnicu Dubrava koja je postala središnja COVID bolnica za Republiku Hrvatsku. Učinjenim transezofagijskim ultrazvukom, uz pridržavanje svih propisanih mjera sigurnosti, nađn je apsces korijena aorte sa pseudoaneurizmom uz veliku mobilnu vegetaciju na aortnoj valvuli i masivna aortna regurgitacija te je potvrđena dijagnoza infektivnog endokarditisa. Verificiran je masivni bilateralni pleuralni izljev uz znakove akutnog respiracijskog distres sindroma (ARDS). Kod bolesnika je bila indicirana hitna operacija srca zbog liječenja endokarditisa aortne valvule. Uspješno je implantirana biološka aortna valvula, apsces korijena aorte je saniran te je ostatni defekt zatvoren perikardijalnom zakrpom. Postoperativni oporavak je protekao bez komplikacija. Kontrolnom ehokardiografijom evidentiraju se uredni hemodinamski parametri nad aortnom valvulom. Uz adekvatnu sestrinsku skrb i intenzivnu fizikalnu terapiju bolesnik se uspješno oporavio te je otpušten kući dvanaestog postoperativnog dana.

Zaključak: Pozitivan nalaz na koronavirus doveo je do prolongacije postavljanja dijagnoze i liječenja infektivnog endokarditisa. Unatoč svim primijenjenim mjerama liječenja COVID-19 infekcija je ubrzala progresiju simptoma IE dovodeći do srčanog urušaja. Bolesnikovo stanje je zahtijevalo hitnu kardiokiruršku operaciju koja je mogla biti izvedena jedino uz educirano medicinsko osoblje (liječnici, medicinske sestre, perfuzionisti, tehničari) te uz pridržavanje epidemioloških mjera u za to unaprijed predviđenim COVID bolnicama koje su mogle ispuniti zahtjevne uvjete.

Milka Grubišić, Dragana Jurčić, Kristina Pavlović.

Izvor: Cardiol Croat. 2021;16(11-12):342-3. https://doi.org/10.15836/ccar2021.342 xml (pdf)