Razlozi povećane stope bolovanja sasvim su druge naravi, a odgovornost za njih leži u samom HZZO-u. Navest ćemo neke od njih:

1. Predugo čekanje na preglede, pretrage i rehabilitaciju. Kako obiteljski liječnik pacijenta koji nije napravio sve preglede i nije utvrđena dijagnoza može poslati na posao?! Godinama predlažemo nadležnima pa i HZZO-u, da zaposleni pacijenti imaju prioritet na listama čekanja za preglede, pretrage i rehabilitaciju, a ne da tjednima, mjesecima i godinama na bolovanju čekaju na red. Također, godinama predlažemo da se nakon određenog roka trajanja bolovanja pacijent uputi timu koji čine stručnjak za liječenje osnovne bolesti zbog koje je utvrđena privremena nesposobnost za rad uz ovlaštenog doktora HZZO-a koji predlažu žurne dijagnostičke i terapijske procedure te iste i organiziraju.

2. Pacijenti koji su poslani na vještačenje u Zavod za mirovinsko osiguranje gotovo nikad nisu vještačeni u zakonskom roku od 60 dana, već puno, puno duže. Tko će za to i kada odgovarati?

3. Većina zapadnih zemalja s kojima se u mnogočemu uspoređujemo, pa tako i sa stopom bolovanja, imaju mogućnost da zaposlenik godišnje do 7 dana koristi tzv. dopust za bolest, bez odlaska liječniku. Obiteljski liječnici su više puta tražili da se takva mogućnost riješi zakonski, jer bi donijela višestruke koristi. Od smanjenja opterećenja zdravstvenih radnika sa pregledavanjem pacijenata zbog kratkih, samoograničavajućih bolesti, administriranjem oko otvaranja i zatvaranja bolovanja, do smanjenja stope bolovanja.

4. Unatrag nekoliko godina KoHOM predlaže osnivanje radne skupine koju bi činili obiteljski doktori, specijalisti medicine rada, predstavnici HZZO-a, Zavoda za mirovinsko osiguranje, Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, poslodavci, kako bi se o problemu bolovanja raspravilo sa svih aspekata.

Unatoč svemu navedenom i činjenici da godinama čelnim osobama HZZO-a, ponavljamo da razmisle o konkretnom rješavanju problema, nedavno je ponovno objavljeno da će kontrolori HZZO-a ići u pojačane kontrole u ordinacije obiteljske medicine zbog stope bolovanja koja je među najvišima u Europi.

Zbog svega gore navedenoga KoHOM od čelnika HZZO-a, a u cilju istinitog informiranja javnosti, zaštite pacijenata, te zaštite ljudskog i profesionalnog integriteta obiteljskih liječnika zahtijeva da se javno objave podaci koliko je od 2800 zatvorenih bolovanja – a tu je brojku v.d. ravnatelj HZZO-a Fedor Dorčić nedavno iznio u medijima – nakon žalbe pacijenata ponovno vraćeno na bolovanje! Vrlo često uz napomenu kontrolora HZZO-a koji su i naređivali obiteljskom doktoru da se sporno bolovanje zatvori, da je obiteljski doktor pogrešno zatvorio bolovanje!?

Nadalje, KoHOM zahtijeva da HZZO iznađe druge načine kontrole osiguranika na bolovanju. Kao što je npr. vraćanje liječničkih komisija u HZZO i kontrolora osiguranika u njihovim domovima, dnevnim bolnicama.

KoHOM zahtijeva od HZZO-a da izađe u javnost sa podacima o stopi bolovanja u državnom i javnom sektoru u odnosu na privatni sektor, te da se shodno razlici koja je obiteljskim doktorima već dobro poznata, poduzmu koraci da se ta razlika smanji.

KoHOM zahtijeva od HZZO-a da se poduzmu koraci i penalizacija odgovornih u samom HZZO-u zbog nepoduzimanja koraka koji bi doveli do rješavanja problema bolovanja, a na koje im obiteljski liječnici godinama ukazuju.

Uz sve ove razloge povećane stope bolovanja za koju je evidentno odgovoran sam HZZO, napominjemo da je u pojedinim vremenskim razdobljima povećana stopa bolovanja jednostavno neizbježna. Npr. s prvim danima rujna i povratkom djece u kolektive u našoj zemlji se pojavila epidemija respiratornih i gastrointestinalnih oboljenja. Zbog toga se broj posjeta u ordinacijama obiteljske medicine u cijeloj Hrvatskoj povećao za 30-50% u odnosu na prethodne mjesece. Povećani broj oboljelih i povećani broj posjeta u ordinacijama obiteljske medicine za obiteljske liječnike ne znače samo rad na rubu fizičke i psihičke izdržljivosti, često bez pauze, već i povećanu potrošnju recepata, antibiotika, upućivanje u laboratorij i povećanu stopu bolovanja. Sve su to parametri koje HZZO pomno prati kod obiteljskih liječnika, i onda ih u sezoni najvećeg pobola stanovništva i najvećih gužvi u ordinacijama još pohode i kontrolori HZZO-a, oduzimajući im tako dragocjeno vrijeme za rad s bolesnim ljudima, a kao nagradu za rad na rubu izdržljivosti u pravilu dobiju i financijske kazne.