Iz desetljeća u desetljeće kod nas se uporno povećava broj osoba s viškom kilograma pa danas više od polovice hrvatskog stanovništva ima prekomjernu težinu ili je debelo. Donedavno smo uglavnom prstom upirali na prekomjerni unos hrane i slabu tjelesnu aktivnost, no u posljednje vrijeme sve više se okrećemo bihevioralnim i psihološkim čimbenicima debljanja: odnosno tragamo za uzrocima ...
Osobe s poremećajima u prehrani značajno češće boluju od autoimunih bolesti u usporedbi sa zdravim pojedincima, potvrdilo je novo finsko istraživanje objavljeno u PLoS One.
Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu General Hospital Psychiatry pokazuje da pretili muškarci koji se povremeno nekontrolirano prejedaju imaju gotovo 3 puta veći rizik za razvoj metaboličkog sindroma.
Iako je vrijeme blagdana period kada svi pretjerujemo u hrani, piću te raznovrsnim užitcima prilikom slavlja s voljenim osobama, svakodnevno pretjerivanje može smanjiti životni vijek.
Osobe koje imaju naglašenu karakteristiku udovoljavati potrebama drugih ljudi, sklonije su prejedanju, osobito u društvu. No takvo ponašanje ima određenu emocionalnu cijenu.
Dostupnost raznolikih namirnica tijekom cijele godine i moderan način života može dovesti do povećanog kalorijskog unosa, pokazala je studija američkih znanstvenika. Autori studije smatraju da prejedanje i ovisnost o hrani mogu biti učinkovito riješeni ako se ograniči izbor namirnica te da čak i pretile osobe gube interes za hranom ako im se kontinuirano servira ista hrana.
Prehrambenim ponašanjem upravlja naš mozak koji s ostatkom tijela komunicira specifičnim hormonskim signalima. Naš mozak središnji je organ koji predstavlja centar misli i emocija. Premda je još uvijek velika zagonetka, poznate su neke zapanjujuće činjenice o ljudskome mozgu – metaboličkom gigantu. Mozak je veliki "potrošač“ – proguta čak 20% ukupnog kisika i 25% ukupne glukoze, ...
