x
x

COVID-19 i neurodegenerativne bolesti

  Juraj Mark Poje, dr. med. specijalist neurolog

  09.12.2021.

Potrebno je upoznati se s patofiziologijom COVID-19 infekcije, posebice neurološkog sustava i mogućim posljedicama kako bi naučili funkcionirati i mogli uspostaviti nove načine liječenja koji će pacijentima pružati svu potrebnu skrb. U članku su obrađene neurodegenerativne bolesti i istaknuti primjeri demencije s naglaskom na Alzheimerovu bolest i ekstrapiramidnih bolesti s naglaskom na Parkinsonovu bolesti.

COVID-19 i neurodegenerativne bolesti

Uvod

Bitno je naglasiti da je starosna dob najznačajniji rizični čimbenik za sve neurodegenerativne bolesti, a u društvu je sve više starijeg stanovništva te je i značajno više oboljelih.

COVID-19 pandemija uzrokovana SARS- CoV2 virusom koja je započela 2019. promijenila je naš život u gotovo svakom segmentu funkcioniranja. Nalazimo se u nesvakidašnjoj situaciji koja je nažalost ipak postala naša svakodnevica te je povratak u „normalu“ teško predvidjeti kada će se i hoće li će se uopće dogoditi. Čak i samo predviđanje kako će se ova epidemija odvijati teško je predvidivo, ali je već sad jasno da će se trajno promijeniti neki aspekti svakodnevnih društvenih aktivnosti. Kako će ta „nova normala“ izgledati nije moguće znati jer se gotovo svaki dan stižu nove informacija o širenju virusa, ali i mutacijama koje za posljedicu imaju produljenje ovog teškog, prije svega globalnog zdravstvenog stanja. Svjedoci smo tzv. četvrtog vala, ali nije moguće ni u jednom scenariju odrediti kako i koliko će dalje biti takvih „valova“ te kako će se kretati širenje infekcije. S toga stajališta potrebno je upoznati se s patofiziologijom COVID-19 infekcije, posebice neurološkog sustava i mogućim posljedicama kako bi se naučili  funkcionirati i uspostaviti nove načine koji će pacijentima i daljnje pružati svu potrebnu skrb. Cijepljenje pruža nadu za stabilizacijom širenja infekcije, no još smo iznimno daleko od postizanja zadovoljavajućih postotaka cijepljenih, a treba imati i na umu da je svaki imunološki sustav jedinstven te da niti jedna terapije nema 100% uspješnost te da se nažalost mora i očekivati određeni broj nuspojava koje su prisutne kod bilo kojeg oblika liječenja.

Neurodegenerativne bolesti su heterogena skupina stanja koju karakterizira progresivno odumiranje i smanjena funkcija neurona. Epidemiološki spadaju među najčešća neurološka stanja, s time da su demencije s naglaskom na Alzheimerovu bolest i ekstrapiramidne bolesti s naglaskom na Parkinsonovu bolesti najistaknutiji primjeri, uz još mnogo drugih i manje poznatih neurodegenerativnih bolesti. Odmah na početku iznimno je bitno naglasiti da je starosna dob najznačajniji rizični čimbenik za sve neurodegenerativne bolesti, a u društvu je sve više starijeg stanovništva te je i značajno više oboljelih.

Neurobiologija COVID-19 infekcije

Potrebno je odrediti imaju li pacijenti s neurodegenerativnim bolestima povećan rizik od same zaraze, postoji li utjecaj na samo pogoršanje bolesti i koji su glavni simptomi, te kakav je ishod u takvih pacijenata i koji utjecaj COVID-19 ima na sveukupnu njegu samih pacijenata.

Već od samog početka pandemije koja je uzrokovana virusom SARS-Cov2 poznato da je se radi o tipu virusa koji je neurotropan što znači da ima tendenciju zahvaćanja središnjeg i perifernog živčanog sustava. Prije svega on se veže na angiotenzin konvertirajući enzim 2 (ACE2) koji se nalazi u većini organa uključujući i sam mozak te na endotelne stanice intrakranijalnog vaskularnog sustava. Povišena aktivacija ACE2 povezana je s cirukulatornom vazokonstrikcijom, aktivacijom citokinskog sustava, povećavanjem oksidativnog stresa te apoptozom stanica. Posljedično, akutne neurološke manifestacije uključuju gubitak mirisa i okusa, encefalopatiju, meningitis, epileptičke atake i smetena stanja. Sam ulaz SARS- CoV2 virusa u središnji živčani sustav moguć je na više načina – što još uvijek nije potvrđeno, direktnom propagacijom putem olfaktornog živca, aktivacijom hiperkoagubilnosti putem aktivacije endotelnih stanica arterija, tromboze venskog sustava, citokinskom olujom koja za posljedicu ima poremećaj krvno-moždane barijere te molekularnom mimikrijom kojom se može uzrokovati stvaranje protutijela na sustav kranijalnih živaca te posljedičnim ispadom istih. Sve navedeno može imati za posljedicu i izuzetno veliki rizik oštećenja moždanog sustava u pacijenata s preegzistirajućom neurodegenerativnom bolesti i to preko daljnje inflamatorne promocije neurodegeneracije i/ili poremećajem intrakranijalne vaskularizacije, a što je već i potvrđeno daljnjim poticanjem procesa neurodegeneracije.

Potrebno je odrediti imaju li pacijenti s neurodegenerativnim bolestima povećan rizik od same zaraze, postoji li utjecaj na samo pogoršanje bolesti i koji su glavni simptomi, te kakav je ishod u takvih pacijenata i koji utjecaj COVID-19 ima na sveukupnu njegu samih pacijenata. Konačno, bitno je odrediti imaju li pacijenti s COVID-19 infekcijom povišeni rizik od razvoja samih neurodegenerativnih bolesti? Međutim, za odgovor na ovo pitanje daleko smo još od bilo kakvih čvrstih dokaza, ali mišljenja stručnjaka se u globalu slažu da vjerojatno postoji određeni dugotrajni štetni utjecaj na moždanu funkciju.

Alzheimerova bolest

U razvijenijim zemljama metode telekomunikacije kao i telemedicina dolazi do sve većeg značaja te se preporučuje ustrojiti strategije redovitih kontrola kao bi pacijenti bili u adekvatnom medicinskom praćenju bolesti.

Alzheimerova bolest najčešći je uzrok demencije u svijetu i najčešći je oblik neurodegenerativnih bolesti. Prema epidemiološkim analizama procjenjuje se da diljem svijeta ima oko 50 milijuna oboljelih s tendencijom porasta broja oboljelih zbog već ranije navedenog starenja sveukupne populacije. Samu bolest karakterizira gubitak neurona inicijalno u području hipokampalne regije s kasnijom propagacijom degeneracije neurona i u ostale regije mozga. Patofiziološki Alzheimerovu bolest karakterizira stvaranje beta amiloidnih plakova i fosforiliranih tau vretena, ali se također sve više doznaje i o inflamatornim procesima koji posebno utječu na fosforilaciju tau proteina. Klinički se Alzheimerova bolest manifestira gubitkom recentne memorije, a s progresijom bolesti dolazi i do daljnjih kognitivnih smetnji u obliku smanjenja vizuospacijalnih funkcija, imenovanja, akalkulije te proceduralnog usporenja obrade informacija.

Već od samog početka širenja virusa bolesnici koji boluju od Alzheimerove bolesti svrstani su u grupe s povišenim rizikom oboljenja. Glavi rizični čimbenik za razvitak Alzheimerove bolesti je dob koja je povezana i s težim ishodima infekcije COVID-19. Najnovije studije ukazuju na inflamatorni proces koji predstavlja značajni element u procesu neuralne degeneracije. On uzrokuje poremećaj krvno-moždane barijere te se preko aktivacije migroglijalnog sustava u mozgu koji se pokazuje aktivan u Alzheimerovoj bolesti, ali i kod infekcije virusom SARS-CoV2. Ovo zbivanje povezuje ta dva stanja i moguće direktno objašnjava povišeni rizik pacijenata s Alzheimerovom bolesti te lošiji ishod infekcije COVID-19. Sam proces neuralne degeneracije je također povezan i s vaskularnom komponentom te je infekcija COVID-19 često promijenjena.

Kod pacijenata s „miješanom demencijom“ kod koje uz patologiju koja karakterizira Alzheimerovu bolest postoje i vaskularno moždano oštećenje, a i sama infekcija COVID-19 pridonosi tim dodatno što uzrokuje bolest respiratornog sustava,  što opet za posljedicu ima globalnu hipoksiju koja će neminovno imati i svoju daljnju reperkusiju na proces degeneracije. Prema recentnim istraživanjima Američkog udruženja za Alzheimerovu bolest nađeno je da u pacijenata s encefalopatijom postoje povišeni markeri koji se nalaze i u likvoru pacijenata s Alzheimerovom bolesti te se pretpostavlja da postoji određeno oštećenje krvno-moždane barijere što za posljedicu povećava mogućnost razvoja kognitivnih smetnji te time i povišeni rizik za razvitak Alzheimerove bolesti. Simptomatologija akutne infekcije u pacijenta s Alzheimerovom bolesti nije se značajnije razlikovala od pacijenata bez Alzheimerove bolesti, uz jedino povišen broj smetenog stanja. Također, bitno je napomenuti da su pacijenti s Alzheimerovom bolesti otežanog socijalnog razumijevanja, te posljedično je teže s njima postići adekvatne mjere zaštite. Oboljelima se teško adekvatno prilagoditi na novonastalu situaciju, što učestalo dovodi do problema u adaptaciji na sveukupno funkcioniranje, ali i do mogućih psihičkih posljedica u vidu nelagode, agitacije i depresije. Prema istraživanjima, istovremena infekcija COVID-19 i preegzistirajuća Alzheimerova bolest ima za posljedicu povećanu smrtnost u usporedbi s pacijentima bez Alzheimerove bolesti. Američko udruženje za Alzheimerovu bolest daje preporuku cijepljenja kao mjeru prevencije. Također, mjere prevencije se svakako preporučuju, uz održavanje socijalnih interakcija kao mjera prevencije kognitivne deterioracije, ali uz poštivanje mjera prevencije CVOID-19 infekcije.

U razvijenijim zemljama metode telekomunikacije kao i telemedicina dolazi do sve većeg značaja te se preporučuje ustrojiti strategije redovitih kontrola kao bi pacijenti bili u adekvatnom medicinskom praćenju bolesti. Vrlo bitnu ulogu ovdje imaju i njegovatelji pacijenta kojima se također preporučuje cijepljenje, ali i poštivanje mjera prevencije radi što bolje zaštite pacijenata. Kretanje ne bi trebalo reducirati radi već dokazane koristi fizičke aktivnosti te se u dogovoru s njegovateljima treba isplanirati racionalna strategija kretanja, ali i sveukupne njege oboljelih.

Parkinsonova bolest

U razvijenijim zemljama metode telekomunikacije kao i telemedicina dolazi do sve većeg značaja te se preporučuje ustrojiti strategije redovitih kontrola kao bi pacijenti bili u adekvatnom medicinskom praćenju bolesti.

Parkinsonova bolest druga je najčešća neurodegenerativna bolest iza Alzheimerove bolesti. Epidemiološki se procjenjuje da oko 1% svjetske populacije iznad 60 godina boluje od Parkinsonove bolesti, ali se smatra i da je Parkinsonova bolest često neadekvatno dijagnosticirana te da je postotak zapravo viši nego što se inicijalno procjenjuje. Patofiziološki dolazi do poremećaja dopaminergičkog prijenosa područja supstancije nigre što za posljedicu ima poremećaj tzv. ekstrapiramidnog sustava motorike koji se nalazi u području bazalnih ganglija.

Klinička slika temelji se na usporenosti pokreta povezanih s rigiditetom muskulature te tremorom inicijalno jedne polovice tijela s daljom propagacijom na druge ekstremitete. Nemotorički simptomi najčešće su stavljeni u drugi plan, ali predstavljaju pacijentima značajno otežavanje svakodnevnog funkcioniranja. U nemotoričke simptome spada autonomna disfunkcija, poremećaj spavanja, bolna stanja, kognitivna disfunkcija i gastrointestinalne smetnje. Nažalost navedeni nemotorički elementi su često zapostavljeni te se poboljšanje motorike pokreta stavlja u prvi plan, čime se često zanemaruje sveukupno stanje pacijenta. Prema novim istraživanjima sama Parkinsonova bolest ne predstavlja specifičan rizik za obolijevanje od infekcije COVID-19, ali kod pacijenta s infekcijom dolazi do lošijih ishoda i povišene stope smrtnosti u usporedbi s pacijentima bez Parkinsonove bolesti.

Najznačajniji rizični faktori kod pacijenta s Parkinsonovom bolesti i težim ishodom su kardiovaskularna oboljenja te kronične opstruktivne plućne bolesti. Postoji zanimljiv podatak da jedan od mogućih lijekova za Parkinsonovu bolest, amantadin djeluje potencijalno kao zaštitni faktor jer se procjenjuje da smanjuje replikaciju samog virusa, no potrebna su daljnja istraživanja za rutinsku primjenu.

Treba svakako napomenuti da socijalne komponente u obliku postupaka izolacije i smanjenja slobodnog kretanja značajno snižavaju kvalitetu života pacijenata, a djeluju i na progresiju bolesti jer fizička aktivnost i socijalna interakcija značajno djeluju na smanjenje tegoba i održavanje kognitivnih funkcija. Ovim navedenim, pacijenti s uznapredovalom Parkinsonovom bolesti i oštećenom kognitivnom disfunkcijom imat će velike štete što zbog otežane respiratorne funkcije, a što zbog nerazumijevanja novonastale situacije. Kao i kod oboljelih od Alzheimerove bolesti preporučuje se korištenje telemedicinskih elemenata radi praćenja statusa bolesti, iako je jasno da je sam fizikalni pregled pacijenta time značajno otežan. Preporučuje se napraviti racionalne strategije praćenje pacijenta uz održavanje sigurnosnih mjera.  

Zaključak

Kao medicinski djelatnici ne smijemo se obeshrabriti i doći u apatiju te dopustiti da nas ovo stanje pobijedi, već se treba potruditi naći nove načine komunikacije s pacijentima da bi omogućili što bolju medicinsku skrb.

Interakcija između SARS-CoV-2 virusa te od ranije prisutne neurodegenerativne bolesti ostaje nažalost u dobrom dijelu na razini špekulacija, ali neurotropnost virusa zasigurno će imati značajan učinak na pacijente s navedenim bolestima. Jedan od elemenata koje je za kraj bitno naglasiti je i frustracija od strane medicinskih djelatnika radi novonastale situacije. Prema istraživanjima među medicinskim profesionalcima dolazi do znatnog sniženja razine kvalitete života, povišenja frustracije zbog otežanog svakodnevnog rada te povišenje rizika od takozvanog Burnout sindroma. Stoga je bitno razraditi strategije kojima se osim samim pacijentima i medicinskim djelatnicima pomaže sveukupno olakšavanje funkcioniranja tijekom ove teške i zabrinjavajuće pandemije. Obzirom na sve navedeno zadatak nam je što je više moguće zaštiti rizičnu populaciju od infekcije COVID-19, ali naći i nova racionalna i efektivna rješenja njege i zbrinjavanja pacijenata u svrhu daljnje adekvatne kontrole bolesti i njihovog stanja. Novi modeli telemedicine pružaju određene mogućnosti i bilo bi ih poželjno  implementirati, iako oni ne mogu u potpunosti zamijeniti dosadašnji direktan pregled. Moramo se bar donekle pokušati priviknuti na nove metode, iako one nisu idealno rješenje. Kao medicinski djelatnici ne smijemo se obeshrabriti i doći u apatiju te dopustiti da nas ovo stanje pobijedi, već se treba potruditi naći nove načine komunikacije s pacijentima da bi omogućili što bolju medicinsku skrb. Završno svi trebamo biti oprezni te poštovati preporučene mjere kako bi zaštititi sami sebe, a time pomogli i našim bolesnicima.

 

Najzanimljivije:
  • SARS-CoV2 virus je neurotropan što znači da može ući u živčani sustav
  • Neurodegenerativne bolesti spadaju u najčešće neurološka stanja a najznačajniji predstavnici su Alzheimerova bolesti i Parkinsonova bolest
  • Bolesnici s neurodegenerativnim bolestima imaju značajnije lošiji ishod nego  pacijenati bez navedenih stanja
  • Procjenjuje se da infekcija COVID-19 pospješuje proces neurodegeneracije i ima dugotrajani štetni utjecaj na središnji živčani sustav

Literatura

  1. Wang Q, Davis PB, Gurney ME, Xu R. COVID-19 and dementia: Analyses of risk, disparity, and outcomes from electronic health records in the US. Alzheimers Dement. 2021 Aug;17(8):1297-1306. doi: 10.1002/alz.12296. Epub 2021 Feb 9. PMID: 33559975; PMCID: PMC8014535. 
  2. Magusali N, Graham AC, Piers TM, Panichnantakul P, Yaman U, Shoai M, Reynolds RH, Botia JA, Brookes KJ, Guetta-Baranes T, Bellou E, Bayram S, Sokolova D, Ryten M, Sala Frigerio C, Escott-Price V, Morgan K, Pocock JM, Hardy J, Salih DA. A genetic link between risk for Alzheimer's disease and severe COVID-19 outcomes via the OAS1 gene. Brain. 2021 Oct 7:awab337. doi: 10.1093/brain/awab337. Epub ahead of print. PMID: 34619763; PMCID: PMC8500089.
  3. Rutten JJS, van Kooten J, van Loon AM, van Buul LW, Joling KJ, Smalbrugge M, Hertogh CMPM. Dementia and Parkinson's Disease: Risk Factors for 30-Day Mortality in Nursing Home Residents with COVID-19. J Alzheimers Dis. 2021 Sep 16. doi: 10.3233/JAD-210319. Epub ahead of print. PMID: 34542068.
  4. Fotuhi M, Mian A, Meysami S, Raji CA. Neurobiology of COVID-19. J Alzheimers Dis. 2020;76(1):3-19. doi: 10.3233/JAD-200581. PMID: 32538857; PMCID: PMC7660990.
  5. Artusi CA, Romagnolo A, Ledda C, Zibetti M, Rizzone MG, Montanaro E, Bozzali M, Lopiano L. COVID-19 and Parkinson's Disease: What Do We Know So Far? J Parkinsons Dis. 2021;11(2):445-454. doi: 10.3233/JPD-202463. PMID: 33749619; PMCID: PMC8150504.
  6. Fearon C, Fasano A. Parkinson's Disease and the COVID-19 Pandemic. J Parkinsons Dis. 2021;11(2):431-444. doi: 10.3233/JPD-202320. PMID: 33492244; PMCID: PMC8150477.
  7. Wang H, Lu J, Zhao X, Qin R, Song K, Xu Y, Zhang J, Chen Y. Alzheimer's disease in elderly COVID-19 patients: potential mechanisms and preventive measures. Neurol Sci. 2021 Sep 22:1–8. doi: 10.1007/s10072-021-05616-1. Epub ahead of print. Erratum in: Neurol Sci. 2021 Oct 20;: PMID: 34550494; PMCID: PMC8455804.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Andol PROMaxirinoBisolex
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Olfen gel
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: