Ana Balažin Vučetić, dr. med. specijalist pedijatar
10.11.2021.
Prenatalno izlaganje alkoholu može oštetiti plod u razvoju i danas se smatra vodećim preventabilnim uzrokom porođajnih defekata te intelektualnih i neurorazvojnih poteškoća. Krovni pojam za kongenitalne poremećaje uzrokovane majčinom konzumacijom etilnog alkohola u trudnoći je fetalni alkoholni spektar poremećaja (FASD)
Prenatalno izlaganje alkoholu može oštetiti plod u razvoju i danas se smatra vodećim preventabilnim uzrokom porođajnih defekata te intelektualnih i neurorazvojnih poteškoća.
Toksično oštećenje ploda konzumiranjem alkohola u trudnoći prvi puta je okarakterizirano kao problem 1967. god. zahvaljujući francuskom liječniku Rouquettu. Nakon njega, 1968. god. Lemoine prvi puta opisuje Krovni pojam za kongenitalne poremećaje uzrokovane majčinom konzumacijom etilnog alkohola u trudnoći je fetalni alkoholni spektar poremećaja (FASD)
Nažalost, studije Rouquetta i Lemoinea, koje su bile objavljene na francuskom jeziku, ostaju neopažene sve do 1973. god. Kada Jones i suradnici u Lancetu objavljuju na engleskom jeziku „prvu povezanost između majčinog alkoholizma i aberantne morfogeneze u djeteta“, čime se napokon skreće pažnja šire medicinske zajednice na ovaj važan problem, koji se danas smatra važnim javnozdravstvenim problemom.
Fermentirani napitci prate čovjeka još od neolitičkog doba. Koristeći plinsku kromatografiju – masenu spektrometriju, u posudama iz Kine koje datiraju 7000 god. pr. n. e. pronađena je fermentirana mješavina riže, meda i voća.
Napitci sa > 5% alkohola konzumirani su tijekom čitave ljudske povijesti, a destilirana pića sa > 20% alkohola su bila poznata već Egipćanima i Babiloncima oko 2000 god pr. n. e.
Zemlje EU su danas među vodećima po konzumaciji alkohola u svijetu, a sljedeće činjenice pokazuju da je stanje s konzumacijom alkohola u našem društvu zabrinjavajuće:
Krovni pojam za kongenitalne poremećaje uzrokovane majčinom konzumacijom etilnog alkohola u trudnoći je fetalni alkoholni spektar poremećaja (FASD) a on obuhvaća 4 odvojena dijagnostička entiteta:
Od 4 nabrojana poremećaja koja se klasificiraju pod FASD, FAS ima najjasnije kliničke kriterije i najlakše ga je prepoznati, za razliku od druga 3 poremećaja, koja su suptilnija. Dijagnoza FAS-a se postavlja kada su zadovoljena sljedeća 3 klinička kriterija:
Jasna anamneza izlaganja alkoholu tijekom trudnoće može pojačati dokaz o oštećenju alkoholom, no nije ključna kada su prisutna navedena 3 klinička kriterija.
Djeca i odrasli sa FASD-om manifestiraju čitav spektar bihevioralnih i kognitivnih poteškoća koje su u rangu od suptilnih problema s učenjem i/ili ponašanjem do teških mentalnih retardacija.
Prenatalno izlaganje alkoholu povezano je s većom incidencijom poremećaja pažnje i hiperaktivnost (ADHD) te specifičnih poremećaja učenja kao što su poteškoće u učenju matematike.
Neuro-kognitivni profil djeteta s FASD-om pokazuje deficite u vizualno-spacijalnim sposobnostima i izvršnom funkcioniranju, uključujući smanjenu kontrolu impulsa, slabiju memoriju, lošije rješavanje problema te poteškoće s apstraktnim razmišljanjem, auditivnim shvaćanjem i pragmatičkim korištenjem jezika.
Iako postoji nekoliko izvješća u kojima je ekstremno prenatalno izlaganje alkoholu bilo povezano s razvojem poremećaja iz spektra autizma, stav je da se radi o potpuno različitim stanjima.
Postavljanje dijagnoze poremećaja iz spektra fetalnih alkoholnih poremećaja, a koji nisu FAS, težak je zadatak, posebno zato što se simptomatologija preklapa s brojnim drugim poremećajima. Stoga su objavljeni radovi koji mogu voditi kliničara na putu prema dijagnozi, kao što je „A Decision Tree to Identify Children Affected by Prenatal Alcohol Exposure“.
Kombinacija medicinskih, kirurških, bihevioralnih, edukacijskih, socijalnih, pravnih i drugih usluga koji se koriste prilikom liječenja i brige za osobu sa FASD-om, rezultiraju velikim financijskim izdacima, kako same obitelji oboljele osobe, tako i društva.
Učinci prenatalnog izlaganja alkoholu su dugoročni, stoga su i troškovi veliki. U Sjedinjenim Američkim Državama osoba koja ima poremećaj iz fetalnog alkoholnog spektra poremećaja tijekom života „košta“ državu oko 1.4 milijuna USD.
Studija iz 2017. god je pokazala da je prevalencija FASD-a u zemljama EU među najvišima u svijetu, čak 19,8 na 1000 djece.
Od 187 uključenih zemalja, Južna Afrika je imala najvišu prevalenciju FASD-a od 111,1 na 1000 stanovnika, a nakon nje slijedi Hrvatska s 53,3 na 1000 stanovnika. Iza Hrvatske je Irska sa 47,5 na 1000 stanovnika.
FASD se ne može izliječiti, ali se kontinuiranim intervencijama i terapijama koje maksimiziraju protektivne čimbenike i grade kapacitet jakih strana koje oboljela osoba ima, mogu poboljšati medicinski, psihološki i vokacijski ishodi.
Heterogenost manifestacije FASD-a zahtjeva individualizirano krojenje terapijskih postupaka za svakog pojedinog oboljelog, baš za njegovu specifičnu konstelaciju deficita.
Modeli koji su se pokazali učinkovitima u poboljšanju dugotrajnih ishoda kod FASD-a uključuju:
Kod djece sa FASD-om, neuroleptici su se pokazali korisnima za poboljšanje ishoda, dok lijekovi iz skupine stimulansa nisu pokazali učinak ili su čak doveli do pogoršanja simptoma ADHD-a.
U usporedbi s općom populacijom, iako slično kao i kod ostalih intelektualnih poteškoća, osobe s FASD-om imaju veću pojavnosti istovremenih psihijatrijskih, emocionalnih i bihevioralnih problema.
Djeca i adolescenti s FASD-om, tijekom života imaju 95% šanse da razviju mentalni poremećaj, najčešće anksioznost i poremećaj raspoloženja, posebno depresiju, kao i ADHD, zlouporabu narkotika, ovisnost i suicid.
Pojedinci koji imaju prenatalno oštećenje alkoholom imaju veću šansu za probleme sa školovanjem, probleme sa zakonom te su često zaposleni na loše plaćenim poslovima ili nezaposleni. Nesposobnost da postignu za dob očekivanu socijalizaciju i jezično-govorne vještine dovodi do maladaptacije i poremećenog socijalnog funkcioniranja.
Odgađanje prepoznavanja i postavljanja dijagnoze ili pogrešna dijagnoza dodatno doprinose većem riziku od razvoja komorbiditeta.
