Uvod

Većina je medicinskih podataka i radova iskustvene naravi, a izuzetno je mali broj onih utemeljenih na dokazima.

Vrijeme u kojem živimo i kojemu smo svjedoci na kušnju stavlja naša društvena, etička, religijska, zdravstvena i profesionalna uvjerenja na način kako to do sada, barem ne u novijoj povijesti, nije zabilježeno. Iako gradimo nebodere više i od 800 metara, iako nam komunikacijska tehnologija pete generacije omogućuje trenutačan prijenos podataka s jednog na drugi kraj svijeta, iako smo u mogućnosti i najsloženije operacijske zahvate u medicini izvoditi uz pomoć robotskih kirurških sustava, sve to u ovom trenutku izgleda nevažno zbog čestice veličine stotinjak nanometara. Naravno, riječ je o RNA virusu, službenog naziva SARS-CoV-2 koji je uzročnik pandemije COVID-19 (1).

Činjenica je da najmoćnije ekonomije svijeta i zemlje s najsofisticiranijim zdravstvenim sustavima vode tešku borbu s ograničavanjem širenja ove bolesti i pokušajem smanjenja mortaliteta. Kraj se još ne nazire. U ovom trenutku, kada smo usmjereni na borbu za svaki ljudski život i na pokušaj ublažavanja katastrofalnog utjecaja ove epidemije na ekonomiju i neizbježnu nam recesiju, većina je medicinskih podataka i radova iskustvene naravi, a izuzetno je mali broj onih utemeljenih na dokazima. Naravno, kada je pak riječ o epidemiji COVID-19, odnosno zarazi sa SARS-CoV-2 i njenom utjecaju na seksualno zdravlje muškarca (pri čemu prvenstveno mislimo na erektilnu disfunkciju) onda, pretraživanjem interneta i medicinskih baza, nema niti jednog rada.

Ukoliko se osvrnemo na definiciju zdravlja koju je još 1926. godine dao dr. Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti”, onda nam je jasno kako trenutačna situacija u svijetu može utjecati na pojavu ili pak akutizaciju mnogih kroničih tjelesnih i duševnih bolesti i stanja. Erektilna disfunkcija svakako je jedno od tih stanja, a pokušati ćemo raščlaniti kako izostanak socijalnog, psihičkog i fizičkog blagostanja može utjecati na erektilnu funkciju.

Odsustvo socijalnog blagostanja

Uzmemo li u obzir i veću incidenciju rizičnog ponašanja i rizičnih faktora (pušenje, konzumiranje alkohola, pretilost, šećerna bolest, povišeni krvni tlak) u skupini muškaraca nižeg socioekonomskog statusa, problem erektilne disfunkcije dodatno se povećava.

Mnogo se ovih dana priča o recesiji i to o recesiji koja će biti gora nego ona 2008. godine, štoviše, gora i od velike gospodarske krize 1929. godine. Mnogi će ljudi ostati bez posla, mnoga će radna mjesta nestati, pitanje je kolike će nam biti plaće ukoliko ćemo ih uopće imati itd. Naravno da jedan ovakav napad na osnovna ljudska egzistencijalna pitanja uzrokuje značajnu nelagodu, tjeskobu i veliku količinu neizvjesnosti u nama, a činjenica je kako će gore navedeni scenarij proizvesti znatan broj socioekonomski ugroženih skupina ljudi. U radu u kojem su obrađeni podaci najveće i najpoznatije studije o erektilnoj funkciji (MMAS) nađeno je kako muškarci nižeg stupnja obrazovanja kao i muškarci raničke klase  imaju veću vjerojatnost za nastanak erektilne disfunkcije u odnosu na muškarce višeg stupnja obrazovanja, odnosno muškarace s bolje plaćenim zanimanjima (2). Uzmemo li u obzir i veću incidenciju rizičnog ponašanja i rizičnih faktora (pušenje, konzumiranje alkohola, pretilost, šećerna bolest, povišeni krvni tlak) u skupini muškaraca nižeg socioekonomskog statusa, problem erektilne disfunkcije dodatno se povećava (3). Sama nelagoda koju ova egzistencijalna neizvjesnost izaziva vodi ka sljedećm problemu.

Odsustvo psihičkog blagostanja

Ljudi koji boluju od depresije imaju problema s postizanjem erekcije zbog generalizirane nezainteresiranosti za spolni čin, odnosno drugim riječima, zbog manjka libida.

Jasno je kako sveprisutan strah od zaraze virusom SARS-CoV-2, strah od teških respiratornih smetnji i, u konačnici, strah od smrti dovodi do značajnog psihičkog stresa. Ukoliko tome pridodamo i strah od neimaštine i gladi, problem svakako nije zanemariv. Stres je fizička, psihička ili emocionalna prilagodba organizma na vanjske uzroke pri čemu dolazi do promjena u homeostazi hormona i neurotransmitera (4). Poznato je kako stresogeni faktori utječu na pojačano lučenje CRF-a (engl. corticotropin releasing factor) iz hipotalamusa te potom ACTH-a (engl. adrenocorticotropic hormone) iz hipofize, čija je posljedica prekomjerno lučenje hormona kore nadbubrežne žlijezde (5). Isto tako, dolazi do pojačanog lučenja nekih neurotransmitera poput serotonina (6, 7, 8).

CRF, koji je jedan od središnjih čimbenika u patofiziologiji stresa, također ima važnu promotivnu ulogu i u patofiziologiji depresije (9). Pridodamo li tome inhibitorni učinak kortizola na lučenje hormona hipofize, tada nam je jasan utjecaj navedenih hormona na libido i, naravno time, na erektilnu funkciju. Ljudi koji boluju od depresije imaju problema s postizanjem erekcije zbog generalizirane nezainteresiranosti za spolni čin, odnosno drugim riječima, zbog manjka libida (10). Libido je pak dodatno inhibiran zbog manjka testosterona što je posljedica smanjenog lučenja LH-a (engl. luteinizing hormone). Serotonin, a pogotovo stimulacija 5-HT1A receptora također inhibira libido i erekciju. Upravo je pretpostavka kako pojačano lučenje serotonina nakon ejakulacije sudjeluje u fiziologiji detumescencije (11, 12).

Odsustvo fizičkog blagostanja

Replikacija virusa dovodi do disfunkcije endotelnih stanica tako da endotel gubi svoju fiziološku ulogu u vazodilataciji, fibrinolizi i antiagregaciji.

Može li infekcija sa SARS-CoV-2 uzrokovati teškoće s postizanjem erekcije? Ustvari, postoji poveznica koja ova dva entiteta može dovesti u vezu. Naime, uočeno je kako su u bolesnika s infekcijom SARS-CoV-2 vrlo učestale komplikacije u vidu povišenog krvnog tlaka, tromboze i plućne embolije što upućuje na to kako ova infekcija pogađa endotel (13). Potporu takvom razmišljanju daju i studije iz vremena epidemije SARS-a 2003. godine. Tada su pronađena autoprotutijela na epitelne i endotelne stanice nakon preboljele infekcije (14). Danas se zna kako SARS-CoV-2 ulazi u stanicu koristeći ACE2 (engl. angiotensin-converting enzyme) receptore koji su najviše eksprimirani u plućima i endotelnim stanicama (15, 16). Naravno da replikacija virusa dovodi do disfunkcije tih stanica, odnosno endotelne disfunkcije. Endotelna disfunkcija označava stanje u kojem endotel gubi svoju fiziološku ulogu u vazodilataciji, fibrinolizi i antiagregaciji (13). Ovdje nalazimo poveznicu s erektilnom disfunkcijom s obzirom na to da se zna da je smanjeno oslobađanje dušičnog oksida (NO) iz endotelnih stanica uzrok izostanku vazodilatacije, a time i izostanku erekcije (17).

Zaključak

Naravno, biti će potreban vremenski odmak kako bismo vidjeli jesu li gore navedene pretpostavke opravdane. Također bi bilo zanimljivo, a to bih ipak prepustio psiholozima, naknadno istražiti kako (su)život u karanteni utječe na seksualne navike parova. Opravdano je razmišljati kako sadašnji oblik socijalizacije i aktivnosti u ograničenom životnom prostoru može utjecati na libido i seksualnu aktivnost i u pozitivnom i u negativnom smjeru. Do tada, ostanite zdravi!

Literatura

1.     Kannan S, ShaikSyed Ali P, Sheeza A, Hemalatha K. COVID-19 (Novel Coronavirus 2019) - recent trends. Eur Rev Med Pharmaco 2020;24(4):2006-11.
2.     Aytaç IA, Araujo AB, Johannes CB, Kleinman KP, McKinlay JB. Socioeconomic factors and incidence of erectile dysfunction: findings of the longitudinal Massachussetts male aging study. Soc Sci Med 2000;51(5):771-8.
3.     Psaltopoulou T, Hatzis G, Papageorgiou N, Androulakis E, Biasoulis A, Tousoulis D. Socioeconomic status and risk factors for cardiovascular disease: Impact of dietary mediators. Hell J Cardiol 2017;58:32-42.
4.     Selye H. A syndrome produced by diverse noxious agents. Nature 1936;32:138.
5.     Herman JP, Prewitt CM, Cullinan WE. Neuronal circuit regulation of the hypothalamo-pituitary-adrenocortical stress axis. Crit Rev Neurobiol 1996;10:371-94.
6.     Bagosi Z, Csabafi K, Jászberényi M, Telegdy G. The effects of corticotropin-releasing factor and the urocortins on hypothalamic gamma-amino butyric acid release – The impacts on the hypothalamic-pituitary-adrenal axis. Neurochem Int 2012;60:350-4.
7.     Temel Y, Helmy A, Pinnock S, Herbert J. Effect of serotonin depletion on the neuronal, endocrine and behavioural responses to corticotropin-releasing factor in the rat. Neurosci Lett 2003;338:139-42.
8.     Chaouloff F, Berton O, Mormède P. Serotonin and stress. Neuropsychopharmacol 1999;21(2 Suppl):28S-32S.
9.     Jiang Y, Peng T, Gaur U et al. Role of corticotropin releasing factor in the neuroimmune mechanisms of depression: examination of current pharmaceutical and herbal therapies. Front Cell Neurosci 2019;13:290.
10.   Casper RC, Redmond E, Katz MM, Schaffer CB, Davis JM, Koslow SH. Somatic symptoms in primary affective disorders: presence and relationship to the classification of depression. Arch Gen Psychiatry. 1985;42:1098-1104.
11.   Lorrain DS, Matuszewich L, Friedman RD, Hull EM. Extracellular serotonin in the lateral hypothalamic area is increased during the post ejaculatory interval and impairs copulation in male rats. J Neurosci 1997;17:9361-66.
12.   Melis MR, Argiolas A. Dopamine and sexual behavior. Neurosci Biobehav Rev 1995;19:19-38.
13.   Sardu C, Gambardella J, Morelli MB, Wang X, Marfella R, Santulli G. Is COVID-19 an endothelial disease? Clinical and basic evidence.
doi: 10.20944/preprints202004.0204.v1
14.   Yang YH, Huang YH, Chuang YH et al. Autoantibodies against human epithelial cells and endothelial cells after severe acute respiratory syndrome (SARS) - associated coronavirus infection. J Med Virol 2005;77:1-7.
15.   Zhang H, Penninger JM, Li Y, Zhong N and Slutsky AS. Angiotensin-converting enzyme 2 (ACE2) as a SARS-CoV-2 receptor: molecular mechanisms and potential therapeutic target. Intensive Care Med 2020;46:586-590.
16.   Lovren F, Pan Y, Quan A et al. Angiotensin converting enzyme-2 confers endothelial protection and attenuates atherosclerosis. Am J Physiol Heart Circ Physiol 2008;295:1377-84.
17.   Stein RA. Endothelial dysfunction, erectile dysfunction and coronary heart disease: the pathophysiologic and clinical linkage. Rev Urol 2003;5(suppl 7):S21-S27.