Dan bez duhanskog dima - Hrvatski dan nepušenja 22. 2.
	
		  Marija Škes, mag. educ. reh.
	
	
		  11.02.2023.	
	Hrvatski dan nepušenja – dan bez duhanskog dima ujedno je i prvi dan Korizme – ove godine to je 22. veljače, iz razloga što je to vrijeme kada većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživaju tijekom godine. 
	
	
	
			Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) tu je ovisnost prepoznala kao bolest uključivši je u Međunarodnu klasifikaciju bolesti (X. reviz.) pod šifrom F17.2 kao ovisnost o pušenju, a pod Z 72.0 pušenje kao navika. Pušači su definirani kao ovisnici kada trebaju cigaretu bez obzira na situaciju, ovisni su isključivo o nikotinu i ne mogu prestati pušiti niti nakon spoznaje o štetnosti ove navike.
					Pušenje je još uvijek društveno prihvatljiva i često povezana i s drugim rizičnim i/ili nepoželjnim ponašanjima kao što su konzumacija alkohola, uzimanje droga, delikventno i antisocijalno ponašanje.
Svrha obilježavanja ovog dana je usvajanje pozitivnog stajališta građana da je moguće prestati pušiti, ne zapaliti cigaretu 24 sata i tako se uvjeriti kako je to dostižan cilj. Značajno je i stvaranje podupirajućeg socijalnog okruženja za sve pušače koji žele prestati pušiti. Međutim, duhanski dim štetno utječe i na nepušače koji borave u zadimljenim prostorijama i izloženi su tzv. pasivnom pušenju. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ističe da je pušenje i dalje glavni preventabilni uzrok smrti u svijetu.
Pušenje, kao i posljedice pušenja za ljudsko zdravlje i okoliš, predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih problema u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) tu je ovisnost prepoznala kao bolest uključivši je u Međunarodnu klasifikaciju bolesti (X. reviz.) pod šifrom F17.2 kao ovisnost o pušenju, a pod Z 72.0 pušenje kao navika. Pušači su definirani kao ovisnici kada trebaju cigaretu bez obzira na situaciju, ovisni su isključivo o nikotinu i ne mogu prestati pušiti niti nakon spoznaje o štetnosti ove navike. Procjenjuje se da će u 21. stoljeću od posljedica pušenja umrijeti jedna milijarda ljudi. 
		
		Najčešće bolesti koje se izravno povezane s pušenjem 
					
- kronična opstrukcijska plućna bolest (KOPB)
 
- rak pluća (dušnika, dišne cijevi i pluća)
 
- rak usne šupljine, grla, jednjaka
 
- ishemična bolest srca
 
- aneurizma (proširenje) aorte
 
- rak mokraćnog mjehura
 
- rak gušterače
 
- cerebrovaskularni incidenti (moždani udar). 
 
		
		Prestanak pušenja
					Stručnjaci ističu kako se do 12 tjedana nakon prestanka pušenja poboljšava cirkulacija krvi, te olakšano hoda i diše, a nakon tri mjeseca smiruje kašalj i otežano disanje, dok se funkcija pluća poboljšava. Godinu dana nakon prestanka pušenja trostruko se smanjuje rizik od srčanog udara, a nakon pet godina jednak je kao u nepušača. Deset godina nakon prestanka rizik za pojavu raka pluća je dvostruko manji nego u pušača.