Redovita konzumacija samo jedne limenke dnevno može povećati rizik od nakupljanja masnoća u jetri i razvoja metaboličke bolesti poznate kao metabolička masna bolest jetre (engl. Metabolic dysfunction–associated steatotic liver disease, MASLD). Iako su zaslađena umjetnim zaslađivačima, dijetne verzije pokazale su se jednako, a ponekad i više štetnima od onih s običnim šećerom.

Istraživanje provedeno na više od 120 000 odraslih osoba pokazalo je da osobe koje redovito piju gazirane napitke, bilo zaslađene šećerom ili umjetnim sladilima, imaju znatno veći rizik od masne jetre i čak smrti povezanih s njezinim oštećenjem.

U desetogodišnjem praćenju utvrđeno je da učestala konzumacija više od 250 ml dnevno povećava vjerojatnost razvoja bolesti jetre za 50 do 60%, neovisno o tome sadrži li piće šećer ili ne.

MASLD, ranije poznat kao nealkoholna bolest masne jetre, danas je najčešća kronična bolest jetre u svijetu. Nastaje kad se u stanicama jetre nakuplja masnoća, što može dovesti do upale, ožiljaka i postupnog zatajenja organa. U ranim fazama bolest obično ne izaziva simptome, no s vremenom se javljaju umor, bol u trbuhu, smanjen apetit i povišeni jetreni enzimi. Posebno zabrinjava činjenica da se sve češće javlja i kod mladih osoba koje nikada nisu pile alkohol.

Dugotrajno ispijanje zaslađenih pića stvara višak glukoze u krvi, potiče lučenje inzulina i skladištenje masti u jetri. No, istraživanja sada pokazuju da ni dijetne verzije ne „štite“ od neželjenih posljedica ispijanja zašećerenih napitaka. Umjetna sladila poput aspartama, sukraloze i acesulfama mogu utjecati na crijevnu mikrobiotu, promijeniti osjećaj sitosti i potaknuti želju za slatkim, što neizravno pogoduje debljanju i metaboličkim poremećajima. Osim toga, neka sladila mogu potaknuti lučenje inzulina čak i bez unosa kalorija, čime dodatno opterećuju jetru i ometaju prirodnu regulaciju šećera.

Znanstveni podaci pokazuju da zamjena gaziranih pića vodom značajno smanjuje rizik od MASLD-a – i do 15%, dok prelazak s obične na dijetnu verziju gaziranih napitaka ne donosi nikakvu korist. Redovita hidracija vodom, nezaslađenim čajem ili mineralnom vodom pomaže jetri da učinkovito razgrađuje toksine i masnoće te održava metaboličku ravnotežu. Čak i male promjene, poput smanjenja broja konzumiranih limenki tjedno, mogu imati mjerljiv pozitivan učinak na zdravlje.

Stručnjaci upozoravaju da su zaslađena pića često prikriveni izvor problema. Budući da ne sadrže alkohol, mnogi ih ne povezuju s bolestima jetre, iako imaju sličan učinak na nakupljanje masnoća i stvaranje upale. Umjetni zaslađivači, s druge strane, dugoročno mogu narušiti osjetljivost na inzulin i promijeniti način na koji tijelo prepoznaje glad i sitost, što vodi začaranom krugu prejedanja i masnih naslaga.

Broj slučajeva MASLD-a se u posljednjem desetljeću naglo povećava i sve češće pogađa mlađe odrasle osobe. Prevencija stoga uključuje ne samo smanjenje unosa šećera i alkohola, već i izbjegavanje napitaka s umjetnim sladilima. Ključnu ulogu imaju uravnotežena prehrana, redovita fizička aktivnost i dovoljan unos vode.

Zaključno, etiketa „bez šećera“ ne znači nužno i „zdravo“. Gazirana pića, bez obzira na način zaslađivanja, mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju zdravlju jetre. Najjednostavniji način zaštite jest zamjena takvih napitaka čistom vodom – jedinom tekućinom koja istodobno gasi žeđ, čuva jetru i podržava dugoročno zdravlje organizma.