Istraživači su razvili platformu koja kombinira kućnu spirometriju, podatke s pametnog sata i povratne informacije liječnika. Sustav uključuje edukativne sadržaje, pregled mjerenja, automatizirane podsjetnike te sigurnu komunikaciju s medicinskim timom. Kada se zabilježi loša kontrola astme ili pad forsiranog ekspiratornog volumena (FEV1) za više od 10% u odnosu na referentnu vrijednost, aplikacija automatski šalje upozorenje liječnicima i pokreće protokol za obitelj.

U istraživanju je sudjelovalo 38 djece s astmom (medijan dobi 9 godina), praćenih tijekom 12 tjedana. Primarni cilj bio je procijeniti može li digitalno praćenje kod kuće otkriti rane znakove pogoršanja i poboljšati kontrolu bolesti. Kontrola astme procjenjivala se pomoću upitnika Asthma Control Test (ACT), gdje rezultat ≤19 označava lošu kontrolu.

Jedan od ključnih nalaza bio je da je porast noćnog pulsa iznad dobne medijane značajno povezan s pogoršanjem ACT rezultata, čak i nakon prilagodbe za upotrebu lijekova za spašavanje. Također, češća kućna spirometrija bila je povezana s lošijom kontrolom, što sugerira da se djeca češće testiraju kada simptomi rastu. Nakon 12 tjedana, ACT rezultati kod djece od 6 do 11 godina pokazali su tendenciju poboljšanja, iako se mjerenja plućne funkcije nisu značajno mijenjala.

Unatoč obećavajućim rezultatima, studija je pokazala pad pridržavanja protokolu – nošenje pametnog sata smanjilo se s 80% na oko 50% tijekom vremena. To ukazuje na potrebu za strategijama koje će dugoročno održati angažman obitelji.

Autori ističu da ovakvi sustavi – s udaljenim upozorenjima, opcionalnim praćenjem i minimalnim opterećenjem – predstavljaju pomak prema individualiziranoj, tehnološki potpomognutoj skrbi. Digitalno praćenje može omogućiti ranu detekciju pogoršanja i kvantitativnu procjenu kontrole bolesti, čime se otvara put prema sigurnijem i učinkovitijem upravljanju dječjom astmom.