Iako se često promoviraju kao zdravija alternativa šećeru, rezultati istraživanja objavljenog u časopisu Neurology sugeriraju da ti dodaci prehrani mogu imati dugoročne negativne posljedice za zdravlje mozga.

U istraživanju je sudjelovalo 12.772 odraslih osoba iz Brazilske longitudinalne studije zdravlja odraslih. Tijekom osam godina praćenja, sudionici su redovito prolazili kognitivna testiranja, a njihova prehrana analizirana je pomoću upitnika o učestalosti konzumacije hrane. Posebna pažnja posvećena je unosu sedam niskokaloričnih i bezkaloričnih zaslađivača, uključujući aspartam, saharin, acesulfam-K, eritritol, sorbitol, ksilitol i tagatozu.

Rezultati su pokazali da su osobe koje su konzumirale najveće količine zaslađivača imale 62% brži pad ukupnih kognitivnih sposobnosti u usporedbi s onima koji su ih konzumirali najmanje – što je ekvivalentno dodatnih 1,6 godina starenja mozga. Posebno je izražen pad verbalne fluentnosti, s do 173% bržim pogoršanjem u najvišim skupinama potrošnje.

Zanimljivo je da su negativni učinci bili prisutni kod osoba mlađih od 60 godina, dok kod starijih nisu zabilježeni značajni učinci. Osobe s dijabetesom pokazale su još izraženiju osjetljivost, osobito u domeni pamćenja, što ukazuje na potencijalnu ranjivost ove populacije.

Pri analizi pojedinačnih zaslađivača, svi osim prirodne tagatoze pokazali su povezanost s kognitivnim padom. Autorica studije, dr. Claudia Kimie Suemoto, ističe da rezultati ne trebaju izazvati paniku, ali svakako pozivaju na oprez. Preporučuje ograničavanje svakodnevne konzumacije umjetnih zaslađivača te poticanje prirodnih alternativa poput voća, meda i začina.

Zaključno, iako umjetni zaslađivači mogu pomoći u kontroli tjelesne težine i glikemije, njihova učestalost u proizvodima označenima kao „zdraviji“ izbori možda nije tako bezazlena. Ova studija otvara važno pitanje: u nastojanju da zaštitimo mozak od moždanog udara i demencije, jesmo li nesvjesno preporučivali tvari koje ubrzavaju kognitivni pad?