Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Science Translational Medicine, glavni valovi zaraze pojavljuju se otprilike pet mjeseci nakon pojave El Niño fenomena – periodičnog zagrijavanja Tihog oceana koji značajno utječe na globalne vremenske prilike. Na lokalnoj razini, epidemije se obično javljaju tri mjeseca nakon vrhunca ljetnih temperatura i oko mjesec dana nakon najintenzivnijih kiša.

Ova studija, koja se temelji na tridesetogodišnjim podacima iz 14 zemalja, pokazuje da se broj slučajeva denga groznice u regiji kreće u sinkronizaciji, s prosječnim razmakom od šest mjeseci između vrhunca zaraza, čak i u zemljama udaljenima i do 10.000 kilometara. U 2024. godini zabilježeno je rekordnih 13 milijuna slučajeva, što dodatno naglašava važnost razumijevanja vremenskih obrazaca koji prethode epidemijama.

Komarci Aedes uspijevaju u toplim i vlažnim uvjetima, a visoke temperature ubrzavaju razmnožavanje virusa unutar komarca, skraćujući vrijeme potrebno da postane zarazan. „Toplije vrijeme omogućuje učinkovitiji prijenos virusa“, objašnjava Talia Quandelacy, epidemiologinja sa Sveučilišta Colorado i suautorica studije.

Ipak, klimatski uvjeti nisu jedini čimbenik. Imunitet stanovništva, lokalna infrastruktura i sanitarni uvjeti također igraju ključnu ulogu. Komarci polažu jaja u stajaću vodu, koja je često prisutna u urbanim sredinama bez adekvatne kanalizacije. Ekstremni vremenski događaji poput El Niña dodatno pogoršavaju situaciju u gradovima bez osnovne infrastrukture, posebno u siromašnim četvrtima.

Iako je veza između klime i denga groznice poznata, ovo istraživanje pruža dublji uvid u to kako se epidemije razvijaju na kontinentalnoj razini. Takvi podaci mogu pomoći zdravstvenim sustavima u pravovremenom planiranju i pripremi, osobito u kontekstu sve češćih klimatskih ekstrema.