Analiza podataka iz američkog Nacionalnog istraživanja zdravlja i prehrane (NHANES) iz razdoblja 2005.–2010. obuhvatila je 12.759 odraslih osoba. Od toga je 988 imalo kronični proljev, 986 kronični zatvor, a ostali su imali normalnu funkciju crijeva. Istraživači su pratili unos kofeina iz kave, čaja i energetskih pića, kao i navike pražnjenja crijeva pomoću Bristolove ljestvice oblika stolice.

Rezultati su pokazali da su osobe s najvišim unosom kofeina imale 25% manji rizik od kroničnog zatvora u usporedbi s onima s najnižim unosom. Ključna granica bila je 204 mg kofeina dnevno – ispod te razine, svaki dodatnih 100 mg kofeina smanjivalo je rizik od zatvora za 18%. Međutim, iznad te granice, rizik se povećavao za 6% po dodatnih 100 mg.

Zanimljivo, kod osoba starijih od 60 godina, visoki unos kofeina nije imao negativan učinak – naprotiv, smanjivao je rizik od zatvora. S druge strane, kod osoba s višim prihodima, povećani unos kofeina bio je povezan s 12% većim rizikom od kroničnog proljeva.

Istraživanje nije pronašlo značajnu povezanost između unosa kofeina i rizika od upalnih bolesti crijeva poput Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa.

Autori studije zaključuju da bi se kofein u kliničkoj praksi trebao koristiti promišljeno – prilagođeno dobi, navikama i zdravstvenom stanju pojedinca. Umjeren unos može imati blagotvoran učinak na crijevnu funkciju, ali pretjerivanje može donijeti više štete nego koristi.