Nasuprot tome, tipična zapadnjačka prehrana, bogata prerađenom hranom, crvenim mesom i šećerom, ometa oporavak korisnih mikroba i čini organizam podložnijim opasnim infekcijama poput one izazvane salmonelom.

Antibiotici, iako korisni u borbi protiv infekcija, djeluju na crijevnu mikrobiotu poput požara u šumi, uništavaju i dobre i loše bakterije. No, oporavak tog složenog mikrobiološkog ekosustava ovisi o hranjivim tvarima koje unosimo nakon liječenja.

„Ako je crijevna mikrobiota šuma, onda prehrana određuje hoće li se vratiti raznolika i zdrava vegetacija ili samo korov”, slikovito objašnjavaju istraživači.

U istraživanju su miševi hranjeni različitim načinima prehrane. Prva skupina je hranjena načinom prehrane koji je sličnan zapadnjačkom, dok je druga skupina dobivala hranu bogatu vlaknima. Svi su potom dobili antibiotike. Rezultat? Samo su miševi na prehrani bogatoj vlaknima uspjeli obnoviti raznoliku i zdravu crijevnu mikrobiotu.

Zanimljivo, čak ni fekalna transplantacija, postupak u kojem se korisne bakterije prenose iz stolice zdravog donora, nije pomogla miševima na zapadnjačkoj prehrani. Bez pravih nutrijenata, nove bakterije se jednostavno nisu uspjele "primiti".
Ovo otkriće ima važnu kliničku primjenu, osobito za oboljele koji primaju jake antibiotike i imunosupresivne lijekove, primjerice nakon transplantacija ili tijekom liječenja raka. Umjesto primjenenovih antibiotika, znanstvenici predlažu upotrebu ciljane prehrane ili dodataka prehrani koji bi obnovili crijevnu mikrobiotu.

Ovo istraživanje još jednom potvrđuje da je prehrana ključna za zdravlje crijeva – i da nije svejedno čime hranimo svoje mikroorganizme. Voće, povrće i cjelovite žitarice nisu samo "zdrava" opcija, nego su temelj iz kojeg raste otporna i raznolika crijevna mikrobiota.