U zdravstvenom sektoru ističu se korištenje umjetne inteligencije za ubrzavanje kliničkih ispitivanja te testiranje dronova za dostavu hitnih medicinskih potrepština. Korištenjem realnih podataka koje se računalno obrađuju, moguće je skratiti vrijeme potrebno za dobivanje rezultata kliničkih ispitivanja, što bi moglo omogućiti brži pristup novim terapijama i lijekovima.

Dronovi, s druge strane, nude rješenja za brzu dostavu krvi, lijekova ili defibrilatora u udaljena ili teško dostupna područja. Ovakve tehnologije ne samo da mogu spasiti živote, već i rasteretiti zdravstveni sustav u hitnim situacijama.

Za liječnike, ove promjene znače potencijalno bržu dostupnost inovativnih terapija, bolju logistiku u hitnim slučajevima te veću učinkovitost u svakodnevnom radu. No, istovremeno se otvara i pitanje sigurnosti, etike i regulacije – kako osigurati da nove tehnologije budu pouzdane, sigurne za bolesnike i u skladu s profesionalnim standardima?

Uloga liječnika u ovom procesu bit će ključna – ne samo kao korisnika novih tehnologija, već i kao stručnjaka koji će sudjelovati u njihovoj evaluaciji, implementaciji i prilagodbi u kliničkoj praksi. Zdravstveni radnici bi trebali biti otvoreni prema inovacijama, uz istovremeno očuvanje temeljnih vrijednosti medicinske struke. To je temelj uspješne tranzicije prema digitalnom zdravstvu.