Što je najvažnije za zadovoljstvo životom u starijoj dobi?
21.12.2023.
Jedna od komponenti kvalitete života i dobrobiti u širem smislu je zadovoljstvo životom. Zadovoljstvo životom je jedan od pokazatelja uspješne psihološke prilagodbe u starijoj dobi, kada se osoba suočava s brojnim promjenama i gubitcima u području zdravlja, tjelesnog i kognitivnog funkcioniranja te uključenosti u socijalne i produktivne aktivnosti.
Stanovništvo zemalja diljem svijeta ubrzano stari, odnosno udio starijih osoba u populaciji kontinuirano raste. Ovaj demografski trend već više desetljeća prati i Hrvatska u kojoj je, prema zadnjem Popisu stanovništva iz 2021., udio osoba starih 65 i više godina u ukupnom stanovništvu porastao na čak 22,45 %. Stoga kvaliteta i zadovoljstvo životom u starijoj dobi postaju iznimno važne teme, ne samo za starije osobe i njihove obitelji, nego su te teme i u središtu interesa javnih politika.
Zadovoljstvo životom jedan je od ključnih indikatora kvalitete života te pokazatelj uspješnosti suočavanja s različitim životnim izazovima i gubitcima u procesu starenja. Stoga je u kontekstu kontinuiranog porasta dužine života i udjela starijih osoba u populaciji od sve većeg značenja otkrivanje ključnih determinanti njihovog zadovoljstva životom, posebno onih koje su podložne intervencijama.
Cilj ovoga istraživanja, objavljenog u časopisu Socijalna psihijatrija, bio je ispitati koliki je doprinos različitih skupina potencijalnih prediktora (sociodemografski, zdravstveni, funkcionalni, psihološki i socijalni) objašnjenju individualnih razlika u zadovoljstvu životom starijih osoba.
Istraživanje je provedeno na prigodnom izvaninstitucionalnom uzorku od 790 starijih osoba u dobi od 65 do 98 godina (M = 73,97 godina, SD = 6,58) iz različitih krajeva Hrvatske, od čega 460 žena (58,23 %). Upitnici koji su uključivali instrumente za ispitivanje ključnih konstrukata primjenjivani su individualno.
Rezultati regresijskih analiza pokazali su da su među ispitanim potencijalnim prediktorima značajan doprinos objašnjenju zadovoljstva životom imali percipirani financijski status, funkcionalna sposobnost, mentalno zdravlje, optimizam, otpornost i socijalna podrška. Pritom su se najboljim prediktorima zadovoljstva životom ispitanih starijih osoba pokazali mentalno zdravlje i percipirani financijski status. Javne politike, javnozdravstveni programi i psihosocijalne intervencije trebali bi se usmjeriti na ove i druge čimbenike koji olakšavaju prilagodbu starijim osobama te doprinose njihovom zadovoljstvu životom.
Ivana Tucak Junaković
