Važno je naglasiti da dojenje nije samo hranjenje, već predstavlja i emocionalno povezivanje djeteta i majke uz mnogobrojne dugotrajne pozitivne posljedice. Unatoč preporukama koje ističu da bi dojenje trebalo trajati barem 6 mjeseci, rezultati pokazuju da je samo 48 % beba mlađih od 6 mjeseci isključivo dojeno. Iz tog razloga, izuzetno je važno spriječiti nastanak neugodnih promjena, poput mastitisa te na vrijeme prepoznati njegove simptome.

Simptomi koji se razvijaju uslijed mastitisa uključuju bolove i otečenost dojki, crvenilo, povišenu tjelesnu temperaturu te bolove cijelog tijela nalik gripi. Do mastitisa može doći na dva načina. Neinfektivni mastitis uzrokovan je začepljenjem izvodnih kanalića dojke koji nastaje uslijed nepotpunog pražnjenja dojki, dovodeći do zastoja u protjecanju mlijeka i upale tkiva. Do razvoja infektivnog mastitisa dolazi ulaskom mikroorganizama, s kože ili iz djetetovih usta, preko oštećene kože u dojku. Ukoliko se uz to javi i zastoj mlijeka nastaju svi preduvjeti za razvoj gljivične ili bakterijske infekcije.

Uobičajena praksa za liječenje mastitisa je upotreba antibiotika i analgetika (lijekova protiv bolova). Međutim, upotreba antibiotika može imati brojne zdravstvene posljedice, uključujući promjene crijevne mikrobiote majke te posljedično mikrobiote majčinog mlijeka uz povećanu izloženost djeteta spomenutim lijekovima tijekom dojenja. Porastom zdravstvenih spoznaja, probiotici su predloženi kao potencijalna alternativa za liječenje mastitisa. Prethodna istraživanja su pokazala da uzimanje probiotika u obliku dodataka prehrani tijekom kasne trudnoće i u ranim fazama dojenja smanjuje učestalost mastitisa.

Nedavno provedena studija ispitivala potencijal probiotičkog soja Ligitalobacillus salivarius PS2 u prevenciji mastitisa. U studiji je sudjelovalo 328 trudnica iz četiri različite zemlje koje su nasumično podijeljene u dvije skupine. Ispitanice u probiotičkoj skupini primale su dnevnu oralnu dozu od približno 1 × 109 CFU L. salivarius PS2 (soj izoliran iz mlijeka zdrave žene) od 35. tjedna trudnoće do 12. tjedna nakon poroda. Kontrolna skupina primala je placebo koji se nije razlikovao po izgledu ili okusu o odnosu na dodatak probiotika.

Rezultati su pokazali da su majke koje su primale probiotičke dodatke prehrani imale 59 % manju vjerojatnost za razvoj mastitisa u odnosu na ispitanice koje su primale placebo.

Ovo istraživanje ukazuje na preventivni učinak dodatka prehrani L. salivarius PS2 tijekom kasne trudnoće i rane laktacije na pojavu mastitisa u zdravih dojilja. Zbog svega navedenog znanstvenici su zaključili da uporaba ove probiotičke vrste ima potencijal za potporu i produljenje dojenja.