x
x

Akutni psihološki distres u bolesnika s kroničnim rinitisom i rinosinusitisom

  11.09.2023.

U radu „Povezanost težine simptoma i inteziteta akutnog psihološkog distresa u novodijagnosticiranih bolesnika s kroničnim rinitisom i kroničnim rinosinusitisom“ objavljenom u časopisu Acta clinica Croatica, autori su pokušali procijeniti moguću povezanost težine bolesti i poremećaja HRQL s percipiranim akutnim psihološkim distresom.

Akutni psihološki distres u bolesnika s kroničnim rinitisom i rinosinusitisom

Kronični rinitis (KR) je bolest uzrokovana upalom nosne sluznice, a često je karakterizirana simptomima opstrukcije, hipersekrecije, kihanje ili svrbež nosa koji traju duže od 12 tjedana godišnje. Rinosinuitis je upala nosne šupljine i paranazalnih sinusa s prisutnošću dva ili više od sljedećih simptoma: začepljenost nosa ili sekrecija iz nosa, bol u licu i poremećaj njuha. Kronični rinitis i kronični rinosinusitis (KRS) mogu poremetiti sa zdravljem povezanu kvalitetu života (health-related quality of life, HRQL) kroz višu razinu percipiranog psihološkog distresa, što dovodi do pogoršanja bolesti i loših ishoda liječenja.

Cilj istraživanja bio je procijeniti moguću povezanost težine bolesti i poremećaja HRQL s percipiranim akutnim psihološkim distresom u novodijagnosticranih bolesnika s KR/KRS. U ovu presječnu studiju provedenu u jednom centru uključene su uzastopne inače zdrave odrasle osobe s novodijagnosticiranim KR/KRS (European position paper on rhinosinusitis and nasal polyp criteria and International Consensus Statement on Allergy and Rhinology – Allergic Rhinitis criteria or non-allergic rhinitis), kod kojih je procijenjena težina simptoma KR/KRS i HRQL (Sino Nasal Outcome Test 22 [SNOT-22], vizualna analogna ljestvica [visual analog scale, VAS]) te akutni percipirani distres (Ljestvica percipiranog stresa, Perceived Stress Scale [PSS]). Analiza glavnih sastavnica (stavke SNOT-22, VAS) identificirala je 6 sastavnica kao pokazatelje težine KR/KRS, tj. slab san, osjećaj umora pri buđenju, nazofarinks, opstrukciju, bolnost i rinoreju, koje su procijenjene na povezanost sa zbrojem PSS.

Od 63 uključenih bolesnika (20 muškaraca, medijan dobi 38, raspon 19-75 godina) 27 ih je imalo KR, a 36 ih je imalo KRS. Nakon prilagodbe na dob i spol utvrđeno je da su viši ukupni zbroj SNOT-22 (omjer geometrijskih srednjih vrijednosti, geometric means ratio [GMR]=1,04; 95% CI 1,01-1,06), viša razina bolnosti (GMR=1,13; 1,04-1,24), viša razina slabog sna (GMR=1,11; 1,02-1,21) i viša razina osjećaja umora pri buđenju (GMR=1,11; 1,01-1,21) svaki povezani s višim zbrojem na PSS, sveukupno i jednako tako u bolesnika s KR i onih s KRS. Zaključno, teži oblik KR/KRS udružen je s višim percipiranim psihološkim distresom već u ranijim stadijima bolesti. Pridajući pozornost razini distresa i anksioznosti kod bolesnika kroz vrijeme može doprinijeti razumijevanju povezanosti između pogoršanja bolesti, težine simptoma i psihološkog opterećenja ove bolesti.

Nia Naletilić, Nives Pondeljak, Liborija Lugović-Mihić, Vladimir Trkulja, Livije Kalogjera