x
x

Fibromialgija – sindrom kronične generalizirane boli

  19.01.2023.

Fibromialgija je sindrom definiran kroničnom, generaliziranom, stalnom neupalnom mišićno-koštanom boli. Radi se o multisistemskoj bolesti koja je povezana s brojnim neuropsihološkim simptomima kao što su umor, nesanica, osjećaj zakočenosti, anksioznost, depresija te kognitivna disfunkcija. Bolesnici s fibromialgijom imaju negativistički pristup i katastrofiraju događaje te sveukupno imaju poremećenu kvalitetu života.

Fibromialgija – sindrom kronične generalizirane boli

Fibromialgija je česta bolest koja se češće susreće u žena u odnosu na muškarce. Na fibromialgiju treba posumnjati u bolesnika s proširenom kroničnom boli, kroničnim umorom, poremećajima mentalnog stanja poput depresije i anksioznosti. Velik je broj bolesti s tegobama sličnim fibromialgiji, te je prije postavljanja dijagnoze potrebno isključiti drugu ozbiljnu bolest.

Cilj rada: Prikaz slučaja bolesnice s fibromialgijom koja se inicijalno prezentirala kroničnom proširenom boli te je proveden dijagnostičko-terapijski postupak.

Prikaz slučaja: Bolesnica u dobi od 61 godine liječena je pri Zavodu za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu s reumatologijom zbog jakih kroničnih bolova u zglobovima i mišićima. Bolesnica dodatno opisuje poteškoće sa spavanjem, tegobe depresije i anksioznosti. Boluje od hipotireoze, a prethodno su na magnetskoj rezonanciji utvrđene degenerativne promjene kralježnice. Opsežnom je dijagnostičkom obradom isključena upalna reumatska bolest, neurološka bolest, paraneoplastični sindrom, neregulirana hipotireoza te kronična infekcija. Dijagnostički upitnik za fibromialgiju potvrdio je sumnju da bolesnica boluje od fibromialgije temeljem rezultata upitnika (Widespread pain index (WPI) 15; symptom severity scale (SSS) 9). Procjena umora kronične bolesti dala je izrazito loš rezultat (The Functional Assessment of Chronic Illness Therapy (FACIT-F) 15/52), što je ukazalo na lošu kvalitetu života. Provedeno je nefarmakološko liječenje koje se sastojalo od edukacije, individulane kineziterapije i fizikalno-terapijskih procedura te multimodalno farmakološko liječenje. Izborom lijekova djelovalo se na nociceptivnu i neuropatsku vrstu boli, kao i na anksioznost bolesnice s povoljnim terapijskim odgovorom. Navedenim pristupom liječenja postignuto je značajno poboljšanje tegoba sindroma fibromialgije u naše bolesnice.

Zaključak: U bolesnika s proširenom kroničnom boli, kroničnim umorom i poremećajima mentalnog stanja treba posumnjati na fibromialgiju. Dijagnostičkom je obradom potrebno isključiti drugu ozbiljnu bolest. Za postavljanje dijagnoze fibromialgije koriste se dijagnostički kriteriji iz 2016. godine – American College of Rheumatology (ACR). Ovim prikazom bolesnice željeli smo podignuti svijest o ovoj bolesti koja je u svijetu prepoznata kao ozbiljan zdravstveni problem iako ponekad zanemaren i nepriznat.

Nino Zahirović1, Viviana Avancini-Dobrović , Adelmo Šegota , Martina Buršić , Tea Schnurrer-Luke-Vrbanić