I ove godine Hrvatska Udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV) uključila se u kampanju povodom Svjetskog dana hepatitisa (engl. World Hepatitis Day) koji se obilježava 28. srpnja s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa.

Virusni hepatitisi s posebnim naglaskom na hepatitis B i C, još uvijek predstavljaju globalni javnozdravstveni izazov. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ovu inicijativu uvrstila je među četiri kampanje za pojedinačne zarazne bolesti. Svjetski dan hepatitisa obilježava se na dan rođenja Barucha S. Blumberga, američkog znanstvenika zaslužnog za otkrivanje virusa hepatitisa B i razvoj cjepiva protiv ovog virusa, za što je 1976. godine primio Nobelovu nagradu.

Nacionalna kampanja povodom Svjetskog dana hepatitisa 2022.

Nacionalna kampanja „Hepatitis ne može čekati!“ s porukom “Doktore, možete li me izliječiti?”  želi podsjetiti na važnost započinjanja liječenja osoba kojima je dijagnosticiran virusni hepatitis B ili C, a koje zbog raznih razloga nisu započele liječenje. Provodi se od početka srpnja do kraja kolovoza preventivnim i edukativnim porukama na društvenim mrežama, internetskim stranicama i plakatima u zdravstvenim ustanovama, organizacijama civilnog društva i medijima s ciljem povezivanja zdravstvenog sustava i ljudi koji su bili izloženi rizicima od zaraze virusnim hepatitisima ili žive s hepatitisom, a da toga nisu svjesni.

Nositelj Nacionalne kampanje je Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa – HUHIV uz potporu Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Grada Zagreba i Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”. Aktivnosti podržavaju i brojne druge institucije i partneri.

Epidemiologija virusnih hepatitisa u svijetu i Hrvatskoj

Hepatitisi su još uvijek globalni javnozdravstveni izazov jer svakih 30 sekundi u svijetu jedna osoba izgubi život od posljedica bolesti povezanih s hepatitisom. Više od 1.1 milijun života izgubljen je svake godine zbog posljedica zaraze hepatitisom B i C. Na virusne hepatitise B i C stavlja se poseban naglasak budući da pripadaju takozvanim „tihim bolestima“ odnosno bolestima koje dugo vremena teku bez prepoznatih simptoma. Dugotrajna, neliječena infekcija može uzrokovati teška oštećenja jetre i zdravlja. Hepatocelularni karcinom kao posljedica neliječene bolesti u stalnom je porastu, a većina se otkrije u fazi prekasnoj za uspješno liječenje. Testiranje na hepatitis B i C jedini je način pravovremenog otkrivanja bolesti. Procjenjuje se da ukupno u svijetu, čak 9 od 10 zaraženih osoba nije svjesno svog statusa, što značajno negativno utječe na dostizanje globalnih ciljeva SZO za eliminaciju hepatitisa do 2030. godine.

Prema procjenama epidemioloških istraživanja u Hrvatskoj oko 25 000 osoba ima kronični hepatitis B, a oko 40 000 osoba su nosioci protutijela na hepatitis C. Prema procjenama matematičkih modela oko 12 000 osoba treba se liječiti od hepatitisa C. 

Ciljevi kampanje

Kampanja povezuje zdravstveni sustav i ljude koji su bili izloženi rizicima od zaraze virusnim hepatitisima ili žive s hepatitisom, a  da toga nisu svjesni.

Sukladno globalnim i nacionalnim preporukama za eliminaciju odnosno smanjenje mogućnosti izloženosti virusima hepatitisa, cilj kampanje „Hepatitis ne može čekati!“ je doprinijeti prevenciji, pravovremenoj dijagnostici te povezivanju sa zdravstvenom skrbi i liječenju virusnih hepatitisa.

Hepatitis C je izlječiv, a za hepatitis B postoji cjepivo i učinkovito liječenje.

Stoga, ovogodišnjom kampanjom želimo naglasiti:

• Osobe koje žive s virusnim hepatitisom, a da toga nisu svjesne, NEKA NE ODGAĐAJU testiranje. Bez testiranja nema ni liječenja.
• Osobe kojima je dijagnosticiran virusni hepatitis NE MOGU ČEKATI na životno važno liječenje
• Osobe koje žive s virusnim hepatitisom NE MOGU ČEKATI eliminaciju stigme i diskriminacije povezane s ovim bolestima

Nacionalna kampanja  ima cilj podsjetiti zdravstvene djelatnike i druge stručnjake, ali i sve osobe u riziku na važnost prevencije, ranog otkrivanja i mogućnost liječenja.

Potrebna je trajna edukacija o čimbenicima rizika za prijenos bolesti, simptomima, testiranju i ranoj dijagnostici te liječenju virusnih hepatitisa.

Potrebno je nastaviti s dosadašnjim mjerama i kontinuirano poboljšavati nacionalni odgovor prevencije, dijagnostike i liječenja hepatitisa B i C uz što brže usvajanje Nacionalnog akcijskog plana za prevenciju virusnih hepatitisa.

Sinergija zdravstveno/javnozdravstvenih institucija i udruga omogućuje zdravstvene djelatnike i druge stručnjake, ali i sve osobe u riziku podsjetiti na važnost sveobuhvatnog i integriranog pristupa u području prevencije, ranog otkrivanja i mogućnosti povezivanja sa sustavom liječenja.