x
x

Simpozij: Učenje i poučavanje u medicini

  28.06.2018.

U petak, 29. lipnja 2018. od 9.30 do 16 sati u Dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14, održat će se simpozij: Učenje i poučavanje u medicini.

Simpozij: Učenje i poučavanje u medicini

Nakon Simpozija Učenje i poučavanje u medicini 2016. godine, odlučili smo nastaviti održavanje redovitih simpozija koji će biti posvećeni aktualnim temema iz područja medicinske edukacije.

Novi pristup medicinskoj izobrazbi očituje se već u primjeni novih metoda probira kandidata za studij medicine, koji uz ispitivanje srednjoškolskog znanja iz biranih predmeta uključuje i procjenu sklonosti ispitanika za liječničko zvanje o čemu će biti riječi u simpoziju. Prikazat će se značenje ishoda učenja i stjecanja kompetencija u postizanju kvalifikacija vezanih uz zvanje doktora medicine u sklopu Hrvatskoga i krovnog Europskoga kvalifikacijskog okvira.

Kurikula više nisu usmjerena samo prema stjecanju znanja, već se moraju definirati ishodi učenja i kompetencije koje se stječu na raznim razinama izobrazbe. Mijenjaju se i metode ocjenjivanja, koje su usmjerene prema procjeni cjelokupne izvedbe neke vještine, dakle uključuju i znanje i profesionalno ponašanje. Također su definirani miljokazi (milestones) ili međukoraci u procesu poučavanja i učenja, koji označavaju točke na kojima se ocjenjuje proces stjecanja kompetencija tijekom kontinuuma medicinske izobrazbe. U simpoziju će se prikazati metode ocjenjivanja na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Raspravit će se iskustva medicinskih fakulteta u Zagrebu i Splitu u stjecanju praktičnih vještina te specifičnih i općih kompetencija u studiju medicine.

Tri predavanja obuhvaćaju edukacijski pristup vrlo aktualnoj temi prijelaznog razdoblja između studija medicine i specijalističkog usavršavanja; po definiciji riječ je o razdoblju nadzora (praćenja) liječnikova rada nakon završetka studija. To je period u kojem doktor medicine preuzima novi identitet liječnika, pravila dobre kliničke prakse, susreće se s novim elemetima odnosa s pacijentom, npr. sigurnost pacijenta, povjerenje, povjerljivost; upoznaje rad u zdravstvenom timu, svoja ograničenja, razinu odgovornosti. U nadzoru rada i napredovanja liječnika u prijelaznom razdoblju bitna je uloga mentora, koja će se posebno istaknuti. Novi europski programi specijalističkog usavršavanja sve su složeniji, sadrže nove metode poučavanja i zahtjevne metode procjenjivanja profesionalnog ponašanja te kao uvjet za pristup specijalizaciji navode iskustvo jednogodišnjeg nadziranog rada.

Tijekom specijalističkog usavršavanja primjenjuju se razne metode ocjenjivanja specijalizanta i napredovanja u radu. Sve se više primjenjuje koncept  ocjenjivanja povjerenih profesionalnih aktivnosti ili povjerene kliničke prakse, tzv. EPA (od engl. Entrustable Professional Activities), koji definiraju ishode sadržane u kurikulumu, tj što pripravnik za specijalizaciju ili specijalizant mora postići na kraju definiranog perioda podučavanja. Miljokazi označavaju točke na kojima se ocjenjuje napredovanje specijalizanta u procesu stjecanja kompetencija.

Simpozij završava iznimno važnim predavanjem o osiguravanju i unaprjeđivanju kvalitete u visokom obrazovanju. Kvaliteta zdravstvene skrbi neposredno je povezana s kvalitetom obrazovanja liječnika na diplomskoj i poslijediplomskoj razini koje su međusobno ovisne i povezane.

Program (pdf)