Na kraju 16. epidemiološkog tjedna 25. travnja 2010. godine, prošla je godina dana od objave epidemije/pandemije gripe A H1N1 09 u Meksiku. Virus gripe, tada nazvan novi virus, virus svinjske gripe, virus meksičke gripe i najavljen kao izvan sezonski "virus ubojica" mladih osoba, veoma brzo proširio se cijelom Sjevernom Amerikom. U roku od samo dva tjedna zabilježen je unos virusa u 31 zemlju Svijeta s ukupno 1.386,8 milijuna stanovnika (21% cjelokupnog stanovništva svijeta od ukupno 6.703,59 milijuna stanovnika u 213 zemalja i dominiona). Potvrđeno je pravilo: Virus gripe svijetom se širi brzinom najbržeg prometnog sredstva. Do današnjeg dana od ukupno 213 zemalja unos virusa gripe A H1N1 09 zabilježen je u 201 zemlji s ukupno 6 milijardi i 650 milijuna stanovnika. Nije zabilježen unos u 12 zemalja središnje Afrike s 51 milijunom stanovnika i Turkmenistan (5,1 mil. stanovnika). Svim tim zemljama zajedničko je da su to izuzetno siromašne zemlje s bruto nacionalnim proizvodom (BNP-om) ispod 1.000 US$ po stanovniku. Smrtni ishodi su zabilježeni u 146 zemalja sa 6 milijardi i 175 milijuna stanovnika. Ukupno je zabilježeno 18.115 laboratorijski potvrđenih smrtnih ishoda, što na 6 milijardi i 704 milijuna stanovnika daje stopu mortaliteta od 0,27/100.000 stanovnika Svijeta ili 2,7 smrtnih ishoda na milijun stanovnika (slika 1).

Slika 1. Kumulativni broj smrtnih ishoda laboratorijski potvrđenih bolesnika od gripe A H1N1 09 u svijetu

SZO - pandemija gripe

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) vrlo brzo je epidemijsku pojavnost ove gripe ozvaničila pandemijom i već 12. lipnja 2009. godine ishitreno, nepotrebno i suprotno odredbama Međunarodnog sanitarnog pravilnika proglasila 6. fazu pandemije koja je još uvijek na snazi?! Epidemijske procese između pojedinih zemalja i područja svijeta, zbog različitih mogućnosti laboratorijske dijagnostike i načina prijavljivanja bolesti-smrti, nije moguće usporediti preko broja prijava klinički gripi nalik bolesti, niti prema laboratorijski potvrđenog broja oboljelih od gripe A H1N1 09. Pouzdana je usporedba broja laboratorijski potvrđenih smrtnih ishoda, premda točne podatke treba očekivati tek za godinu dana nakon provedenih mrtvozorničkih usklađivanja. Pojavnost smrtnih ishoda od gripe A H1N1 09 u čitavom Svijetu po epidemiološkim tjednima ukazuje na dva epidemijska vala: prvi val od lipnja do listopada 2009. i drugi veći val od listopada 2009. do ožujka 2010. godine (slika 2.).

Slika 2. Smrtni ishodi laboratorijski potvrđenih bolesnika od gripe A H1N1 09 u svijetu

Iz povijesti epidemiologije gripe poznati su različiti oblici epidemijskih procesa gripe u umjerenim klimatskim područjima na hemisferama te na ekvatorijalnom području. Gripa na hemisferama u pravilu se odvija u jednom epidemijskom valu u trajanju od tri do četiri mjeseca, dok gripa u ekvatorijalnom području traje slabijom jakosti kroz vrijeme dulje od godine dana kroz više valova (slike 3,4,5,6).

Slika 3. Smrtni ishodi od gripe A H1N1 09 kumulativno i po epidemiološkim tjednima u zemljama južne hemisphere u sezoni gripe 2009/2010.

Slika 4. Smrtni ishodi od gripe A H1N1 09 kumulativno i po epidemiološkim tjednima u zemljama sjeverne hemisfere u sezoni gripe 2009/2010.

Slika 5. Smrtni ishodi od gripe A H1N1 09 kumulativno i po epidemiološkim tjednima u zemljama ekvatorijalnog područja u sezoni gripe 2009/2010.

Slika 6. Stope mortaliteta od gripe A H1N1 09 po mjesecima zbirno u zemljama ekvatorijalnog područja u sezoni gripe 2009/2010.

Tijek epidemijskog procesa gripe u ekvatorijalnom području traje više od jedne godine i to kroz više valova. Pri tom je prvi val najveće jakosti, dok su sljedeći valovi sve manji, obzirom da je sve manji broj osjetljivih, neimunih osoba na infekciju istim tipom virusa. Epidemijski potencijal se troši i on je sve manji.

Globalni epidemijski proces gripe A H1N1 09

Globalno razmatran epidemijski proces gripe A H1N1 09 u čitavom Svijetu usporedbom epidemijskih procesa (slika 7.) po područjima Svijeta, jasno ukazuje kako on ima sva obilježja klasične epidemije sezonske gripe.

Epidemijski procesi gripe umjerenih klimatskih predjela na hemisferama zbili su se u jednom valu. Razlika je jedino u tome što je na južnoj hemisferi taj proces bio vremenski kraćeg trajanja a većeg inteziteta nego na sjevernoj hemisferi. Pri razmatranju područja sjeverne hemisfere treba imati na umu da je najmnogoljudnija zemlja svijeta Kina prijavila svega 800 smrtnih ishoda na 1 milijardu i 314 milijuna stanovnika (mortalitet 0,06/100.000) što je ispod očekivanog broja kad se usporedi s Hong Kongom ( 1,14/100.000) ili Južnom Korejom (0,52/100.000). Također se ističe činjenica da su Rusija i druge zemlje bivšeg Sovjetskog saveza (CIS zemlje) u jeku epidemijskog procesa prestale izvješćivati o broju oboljelih i umrlih od gripe A H1N1 09 po uputama SZO-a, kada su uvidjeli da je ova gripa jednaka svakoj drugoj sezonskoj gripi, te su se vratili standardnim načinima praćenja sezonske gripe. Ipak gospodarski bogatije zemlje sjeverne hemisfere (Europske zemlje, Sjeverna Amerika, Japan, Sjeverna Koreja) imaju manju kumulativnu stopu mortaliteta i dulje trajanje epidemijskog vala što je posljedica boljih mogućnosti provedbi nefarmaceutskih mjera (izolacija, upute pripadnicima rizičnih skupina) i farmaceutskih mjera (protuvirusni lijekovi) u suzbijanju gripe.

Cijepljenje protiv gripe

Specifične mjere prevencije tip-specifičnim cjepivom nisu pokazale očekivanu učinkovitost. Za stanovništvo južne hemisfere one su došle poslije epidemijskog vala, a za mnoge zemlje sjeverne hemisfere zakasnile su u odnosu na početak epidemijskog vala. Pored iskazanog nepovjerenja u "na brzu ruku" proizvedeno cjepivo, zakašnjela ponuda cjepiva glavni je razlog masovnog odbijanja cijepljenja. Osim Poljske, čija je ministrica zdravstva jedina odbila nabavku cjepiva, koja je zabilježila 181 smrtni ishod (mortalitet 0,47/100.000), pa do Švedske koja je procijepila cca 70% stanovništva (29 smrtnih ishoda; mortalitet 0,32/100.000), mnoge su zemlje morale otkazati velike količine nabavljenog cjepiva. U usporedbi s ostalim svijetom, relativno dobar odziv cijepljenju bio je u SAD-u i Kanadi. Međutim, njihove stope mortaliteta ne potvrđuju protiv epidemijsku učinkovitost tip-specifičnog cjepiva u ovoj epidemiji gripe. Kanada je s 428 smrtnih ishoda zabilježila mortalitet od 1,26/100.000, dok prema u CDC pristiglim prijavama SAD s 2.720 smrtnih ishoda ima mortalitet od 0,89/100.000. Dakle jednaka stopa mortaliteta kao u zemljama južne hemisfere koje za svoj epidemijski ciklus gripe nisu potrošile niti jednu dozu cjepiva!