Znanstvenici s francuskog sveučilišta Francois-Rabelais de Tours, proveli su ispitivanje na 31 ispitaniku s akutnim mastoiditisom. Svi su bili mlađi od 14 godina (srednja dob je bila 32 mjeseca) i hospitalizirani između 1994. i 2008. godine. Subperiostalni apsces najčešća je komplikacija akutnog mastoiditisa. Prije 2002. god. pacijenti s ovom patologijom u njihovom centru rutinski su liječeni mastoidektomijom. Međutim, početkom 2002. promijenjen je pristup i pacijente sa akutnim mastoditisom i subperiostalnim apscesom počeli su liječiti konzervativno, postaurikularnim ubodom i ugradnjom drenažne cjevčice, a s ciljem izbjegavanja mastoidektomije.

31 ispitanik je imao subperiostalni apsces identificiran CT-om, uključujući 3 ispitanika sa trombozom sigmoidnog sinusa i jednog sa subduranim apscesom.

15 ih je liječeno prije 2002. god., a 16 nakon 2002. god. Svi ispitanici su primali intravensku terapiju antibiotikom širokog spektra i svi su izliječeni bez komplikacija. Samo jedan ispitanik koji je liječen nakon 2002. podvrgnut je mastoidektomiji. Radilo se o pacijentu s  trombozom sigmoidnog sinusa koji nije pokazivao poboljšanje nakon 2 dana konzervativnog liječenja. Kulture uha su bile negativne, ali je hemokultura bila pozitivna na Fusobacterium necrophorum.

Pokazalo se da su djeca liječena primarno mastoidektomijom bila hospitalizirana u prosjeku 15 dana te da su primala antibiotik u prosjeku 24 dana. Djeca koja su liječena konzervativno bila su hospitalizirana u prosjeku 9 dana, a antibiotik su primala u prosjeku 18 dana.

„Kombinacija antibiotske terapije s retroaurikularnom punkcijom i ugradnjom drenažne cjevčice učinkovita je alteranativa u liječenju akutnog mastoiditisa sa subperiostalnim apscesom", zaključili su autori. „Međutim, u slučajevima kada je mastoiditis uzrokovan s Fusobacterium necrophorum infekcija može biti agresivnija i teža za liječenje. U tom slučaju, ako se konzervativnim pristupom ne postigne poboljšanje, potrebno je razmotriti mastoidektomiju"