Znanstvenici već dugo predviđaju da će ekstremni toplinski događaji postati češći zbog porasta koncentracije stakleničkih plinova, no pitanja o brzini tih promjena i dalje ostaju. Cristian Martinez-Villalobos sa Sveučilišta Adolfo Ibáñez u Santiagu i njegovi kolege analizirali su učestalost dugotrajnih toplinskih valova u projekcijama buduće klime, kao i temperaturne zapise od 1982. do 2021. godine.

Otkrili su da učestalost dugih toplinskih valova raste brže nego prosječna temperatura diljem svijeta, osobito u tropskim regijama gdje su dugi toplinski valovi već uobičajeni.

Štoviše, autori su otkrili da se najduži toplinski valovi povećavaju najviše. Na primjer, u ekvatorijalnoj Africi, toplinski valovi koji traju dulje od 35 dana predviđaju se da će biti više od 60 puta češći u razdoblju od 2020. do 2044. nego u razdoblju od 1990. do 2014.