Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i UNICEF-a, u 2024. godini 89% dojenčadi diljem svijeta – oko 115 milijuna – primilo je barem jednu dozu cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca (DTP), dok je 85% (oko 109 milijuna) završilo cijeli trodozni ciklus.
Iako su ti podaci nešto bolji u odnosu na 2023., gotovo 20 milijuna djece i dalje nije primilo sve potrebne doze, a čak 14,3 milijuna nije cijepljeno nijednom dozom – tzv. „nula-doza“ djeca.
Napredak je vidljiv, ali nedovoljan. Broj djece koja nisu primila nijedno cjepivo i dalje je 4 milijuna iznad cilja postavljenog za 2024. u okviru Imunizacijske agende 2030. godine. Glavni uzroci su ograničen pristup zdravstvenim uslugama, sukobi, nestabilnost, prekidi u opskrbi cjepivima i sveprisutna dezinformacija o sigurnosti cjepiva.
Nejednakost u pristupu cjepivima ostaje veliki izazov. Od 195 zemalja, njih 131 dosljedno postiže više od 90% pokrivenosti prvom dozom DTP cjepiva od 2019., no samo 17 zemalja koje su bile ispod tog praga uspjele su poboljšati rezultate. U 47 zemalja situacija se pogoršava, uključujući 22 koje su ranije imale visoku pokrivenost.
Posebno zabrinjava podatak da četvrtina svjetske dojenčadi živi u 26 zemalja pogođenih sukobima i humanitarnim krizama, a upravo te zemlje čine polovicu svih necijepljenih. Broj necijepljene djece u tim zemljama porastao je s 3,6 milijuna u 2019. na 5,4 milijuna u 2024.
Pozitivna vijest dolazi iz zemalja s niskim prihodima koje podržava Gavi, Savez za cjepiva – u njima je broj necijepljene djece smanjen za oko 650.000. Međutim, u zemljama s višim prihodima primjećuju se prvi znakovi pada pokrivenosti, što može dovesti do izbijanja bolesti i dodatnog opterećenja zdravstvenih sustava.
Unatoč izazovima, mnoge zemlje nastavljaju s uvođenjem novih cjepiva, uključujući ona protiv HPV-a, meningitisa, pneumokoka, dječje paralize i rotavirusa. Pokrivenost HPV cjepivom porasla je s 17% u 2019. na 31% u 2024., zahvaljujući nacionalnim kampanjama i prelasku na jednodozni režim.
Cijepljenje protiv ospica također bilježi blagi porast – 84% djece primilo je prvu dozu, a 76% drugu. Ipak, to je daleko od potrebnih 95% za sprječavanje epidemija. Broj zemalja s velikim epidemijama ospica porastao je na 60 u 2024., gotovo dvostruko više nego 2022.
WHO i UNICEF pozivaju vlade i partnere da hitno zatvore financijske rupe, ojačaju imunizaciju u kriznim područjima, ulažu u lokalne strategije i borbu protiv dezinformacija te unaprijede sustave nadzora bolesti. Samo tako možemo ostvariti obećanje da nijedno dijete ne ostane nezaštićeno od bolesti koje se mogu spriječiti cjepivima.
