Sitne čestice PM2.5, koje nastaju izgaranjem ugljikovih goriva, sve su prisutnije u zraku i povezane su s povećanim rizikom od srčanih i plućnih bolesti.

Unatoč pokušajima smanjenja regulacija tijekom prethodnih administracija, EPA i dalje nudi edukativne resurse za zdravstvene djelatnike. Jedan od njih, tečaj „Particle Pollution and Your Patients Health“, potiče liječnike da pacijentima objasne kako pratiti indeks kvalitete zraka (AQI), prilagoditi aktivnosti u skladu s razinom onečišćenja te koristiti pročišćivače zraka u kućanstvu.

Prema dr. Colinu Phillipsu iz Američkog koledža za kardiologiju, većina smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem zraka odnosi se na kardiovaskularne događaje. Globalno, zagađeni zrak uzrokuje oko 8 milijuna smrti godišnje, a do 2045. taj broj bi mogao narasti na 12 milijuna. Posebno zabrinjavajući su učinci dima od šumskih požara, koji može putovati stotinama kilometara i izazvati srčane probleme kod osoba s postojećim bolestima.

Znanstvenici sa Sveučilišta Stanford ističe da dugotrajna izloženost PM2.5 česticama uzrokuje kroničnu upalu, oksidativni stres i oštećenje krvnih žila, što povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Njegova istraživanja pokazuju da zagađenje može imati čak i transgeneracijske učinke, mijenjajući epigenetske obrasce i utječući na zdravlje budućih generacija.

Savjetuje se nošenje maski, korištenje HEPA filtera i izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom dana s lošom kvalitetom zraka u gradovima sa visokim zagađenjem. Iako još nema dovoljno dokaza da maske smanjuju broj srčanih događaja, neka istraživanja pokazuju da N95 maske mogu poboljšati pokazatelje kardiovaskularnog rizika poput krvnog tlaka.

Unatoč naporima, još uvijek nedostaje jasna strategija kako najbolje komunicirati ove rizike pacijentima. Znanstvenici naglašavaju potrebu za boljim smjernicama i većim zalaganjem za smanjenje svih oblika onečišćenja – zraka, vode, tla, svjetla i buke – jer svi oni mogu negativno utjecati na zdravlje srca.

Iako se ponekad čini da je borba protiv zagađenja uzaludna, postoje konkretni koraci koje pojedinci mogu poduzeti kako bi zaštitili sebe, ali i sustavne mjere koje mogu smanjiti buduće rizike, poput smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima. Svaki napor u zaštiti zdravlja i okoliša vrijedan je truda.