CAC zbroj metoda je kojom otkrivamo postojanje rasprostranjenost kalcificiranih aterosklerotičk promjena na srčanim krvnim žilama, poglavito arterijama.

Ovo korejsko istraživanje istraživalo je utjecaj šećerne bolesti na asimptomatsku populaciju s CAC zbrojem nula.

Ukupno je odabrano 9269 odraslih kojima je tijekom sistematskog pregleda učinjena MSCT koronarograf ja radi procjene koronarne bolesti. Nakon isključivanja sudionika s kalcijskim zbrojem > 0, u analizu je uključeno 4139 osoba. Analizirana su obilježja ispitanika, nalazi MSCT koronarografije te klinički ishodi, uključujući smrt od svih uzroka, srčanožilnu smrt, srčani udar ili revaskularizaciju.

Prosječna dob bila je 51,8 godina, a 2706 sudionika (65,3 %) bili su muškarci. Skupina sa šećernom bolesti imala je veću prevalenciju nekalcificiranog plaka (16,7 % prema 11,6 %), značajne stenoze (3,4 % prema 1,5 %) i veće opterećenje aterosklerozom od skupine bez šećerne bolesti. Šećerna bolest identificirana je kao prediktor značajne koronarne bolesti. Tijekom medijana praćenja od 5,3 godine, sudionici sa šećernom bolesti imali su veću stopu revaskularizacije (1,2 % prema 0,3 %), s izrazito niskom incidencijom srčanožilne smrti (0 % prema 0,1 %) i srčanog udara (oba 0 %). Rizik od značajne stenoze i revaskularizacije postupno se povećavao, ovisno o težini šećerne bolesti.

Zaključno, asimptomatski bolesnici sa šećernom bolesti i kalcijskim scoreom nula suočeni su s povećanim rizikom od bolesti koronarnih arterija u usporedbi s osobama bez šećerne bolesti.

Petra Radić