x
x

Hrvatski dan šećerne bolesti

  14.05.2022.

Hrvatski sabor 9.ožujka 2022. donio je Odluku o proglašenju 14. svibnja »Hrvatskim danom šećerne bolesti« (NN 32/2022, (388), odluka, 11.3.2022.). Odluka je donesena na inicijativu Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora u cilju jačanja svijesti te provođenja dodatnih preventivnih aktivnosti i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću u RH.

Hrvatski dan šećerne bolesti
U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, u RH je 2021. registrirano 323.351 osoba s dijabetesom.

Hrvatski dan šećerne bolesti posvećen je svim oboljelima, njihovim obiteljima, te zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima koji su direktno i indirektno uključeni u proces liječenja ove kronične bolesti ali i svima onima koji promjenom svojih stilova života mogu utjecati na to da šećernu bolest izbjegnu ili je barem odgode neko vrijeme, a u slučaju da se je ipak razvila, na vrijeme otkriju. Od ove godine tako u Hrvatskoj svakih 6 mjeseci obilježavamo dan šećerne bolesti, 14.svibnja i 14.studenog a ova godina značajna je i po 100-toj godišnjici od prve uspješne primjene inzulina u ljudi.

Šećerna bolest u svijetu

U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 783 milijuna do 2045. godine. Svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (pred dijabetes). U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 6.7 milijuna ljudi, odnosno 1 osoba svakih 5 sekundi, a gotovo polovica je mlađa od 60 godina. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima od velike su važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.

Šećerna bolest u Hrvatskoj

Prema CroDiab Registru, u RH je 2021. registrirano 323.351 osoba s dijabetesom (10.21% osoba dobi 20+), a uz još 40 % nedijagnosticiranih ukupni broj oboljelih se procjenjuje na preko 500 000 te je u 2021. evidentirano 45.532 osobe s novootkrivenom šećernom bolešću. Dijabetes je vodeći uzrok smrti 8.2% ukupno umrlih osoba, i nalazio se na 3. mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti u 2020. godini.

Šećerna bolest u doba pandemije

Šećerna bolest povezana je s povećanim rizikom teške bolesti te višom smrtnošću u oboljelih od COVID-19. Svjetski podaci tako navode i do 2.4x veći rizik od teške infekcije i do 3x veći rizik od smrti u osoba s dijabetesom a istraživanja provedena u RH ukazuju na sličnu situaciju.

Dodatni izazov u doba pandemije predstavlja i osiguravanje uobičajene i neophodne zdravstvene zaštite kroničara. Analize ukazuju da kao rezultat pandemije osobe sa šećernom bolešću imaju reducirane kontakte s svojim liječnicima, što dovodi do smanjene kvalitete zdravstvene zaštite i smanjene adherencije liječenju, samokontrole, redovite tjelesne aktivnosti i pridržavanja prehrambenih smjernica. Više je akutnih komplikacija bolesti, a kao posljedica pogoršanje regulacije u budućnosti se mogu očekivati još učestalije kronične komplikacije bolesti.

Rizični čimbenici

Šećerna bolest tipa 1 se ne može prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.

Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na prisutnost šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije):

  • pojačano žeđanje
  • učestalo mokrenje
  • pojačana glad
  • umor
  • zamućen vid
  • usporeno cijeljenje rana
  • smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.

Procijenite svoj rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2

Dob ili genetsku predispoziciju ne možete promijeniti. Međutim, na Vama su ostali čimbenici koji utječu na sklonost razvoju bolesti kao što su prekomjerna tjelesna težina, trbušna debljina, sjedilački način života, prehrambene navike i pušenje.

Godišnja dijabetička kontrola

Ako imate šećernu bolest važno je redovito ići na kontrole kod liječnika, iako se možda osjećate dobro i nemate tegobe. Kasne komplikacije šećerne bolesti razvijaju se tiho i na početku ne daju simptome no upravo ih je tad važno otkriti, kako bi se njihov razvoj usporio ili potpuno zaustavio. Na kontrolama liječnik dobije uvid u Vaše zdravstveno stanje i može znati treba li Vam prilagoditi, dodati ili promijeniti terapiju. Osim specifičnih kontrola koje inače provodi liječnik, važno je obaviti godišnju dijabetičku kontrolu jer se tako dobije kompletna slika Vašeg zdravstvenog stanja.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
GastalOlfen gelPlivit C 1000 Plus
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Olfen gel
VIDEO GALERIJA
20:57
Video sadržaj trenutno nije dostupan.
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: