x
x

Svjetski dan moždan udara – Sačuvaj #dragocjeno vrijeme!

  28.10.2021.

Svjetski dan moždanog udara obilježava se na inicijativu Svjetske organizacije za moždani udar, svake godine 29. listopada. Svjetskim danom moždanog udara 2021. godine želi se podići svijest o važnosti ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara, educirajući javnost o njima. Sačuvaj #dragocjeno vrijeme! Nauči prepoznati simptome moždanog udara!

Svjetski dan moždan udara – Sačuvaj #dragocjeno vrijeme!
Brz pristup liječenju spašava živote i poboljšava oporavak. Ako uočite znakove moždanog udara, nazovite odmah hitnu pomoć!

Svjetski dan moždanog udara obilježava se na inicijativu Svjetske organizacije za moždani udar, svake godine 29. listopada.

Svjetskim danom moždanog udara 2021. godine želi se podići svijest o važnosti ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara, educirajući javnost o njima, te naglašavajući potrebu „uštede #dragocjenog vremena“, odnosno brzog djelovanja! Ovo je dvogodišnja kampanja čiji je cilj podizanje svijesti javnosti o simptomima moždanog udara i važnosti brzog djelovanja kad ih uočite.
Svrha Svjetske kampanje protiv moždanog udara je slanje jedinstvene, dosljedne poruke diljem svijeta kako bi se osigurala trajna usredotočenost na problem moždanog udara.

Kod moždanog udara, svaka minuta je ključna za ishod. Kako moždano tkivo i milijuni neurona počinju propadati, vrijeme je izuzetno dragocjeno. Kampanja Sačuvaj #dragocjeno vrijeme ima za cilj podići svijest o važnosti ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara i prednostima brzog medicinskog zbrinjavanja nakon moždanog udara. Želi se naglasiti što se sve može sačuvati brzom reakcijom: život, ali i samostalnost, kvalitetu života i dragocjene uspomene. Stoga su ključne poruke ovogodišnje kampanje: Minute spašavaju živote, Minute spašavaju uspomene, Minute spašavaju pokretljivost, Minute mogu očuvati govor, Minute mogu očuvati samostalnost.

Brz pristup liječenju spašava živote i poboljšava oporavak. Ako uočite znakove moždanog udara, nazovite odmah hitnu pomoć!

Moždani udar u brojkama

Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzročnik dizabiliteta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.
Prema procjenama, moždani udar doživi 14,5 milijuna ljudi godišnje, a 5,5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica. Na svijetu je čak 80 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.

Moždani udar u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je od moždanog udara u 2020. godini umrlo 2.120 muškarca (7,5% od svih umrlih muškaraca) i 2.830 umrle žene (9,8% od svih umrlih žena).

U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. U 2020. godini od moždanog udara umrlo je 4 950 osoba, odnosno 8,7% svih ukupno umrlih. Međutim, ako gledamo po spolu, u muškaraca je na moždani udar trećem mjestu iza ishemijske bolesti srca i Covid-19, isto kao i u žena, ali iza ishemijske bolesti srca i hipertenzije. Od moždanog udara umrla su 2.120 muškarca (7,5% od svih umrlih muškaraca) i 2.830 umrle žene (9,8% od svih umrlih žena).
Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim u dobi 80 i više godina kad su stope smrtnosti u žena veće no u muškaraca. Značajni porast smrtnosti vidljiv je u dobi od 60 godina u muškaraca, te iznad 65 godina u žena. Posljednjih 15-tak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, a smanjenje iznosi 46% (od 287/100.000 u 2002.g. na 155/100.000 u 2018.g.).

Prema posljednjim podacima Eurostata za 2018. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (314/100 000), a s najnižom Francuska (42/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 155/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).

Svladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

  • Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
  • Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
  • Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
  • Ograničite konzumaciju alkohola.
  • Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
  • Naučite prepoznati rane simptome moždanog udara i odmah zatražite pomoć.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Zipantola PROTECTOlfen gelMaxflu
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Maxflu
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: