x
x

Prediktori pojave i tijeka profesionalnih bolesti kože: pregled istraživanja

  27.10.2019.

Najčešće profesionalne bolesti kože (PBK) su alergijski i iritativni kontaktni dermatitisi (AKD i IKD) koji su među 5 najčešćih profesionalnih bolesti u Europskoj Uniji. Njihova pojava i tijek individualno se razlikuju u sličnim uvjetima profesionalne izloženosti kožnim štetnostima.

Prediktori pojave i tijeka profesionalnih bolesti kože: pregled istraživanja

Međudjelovanje izloženosti kožnim štetnostima na radnom mjestu i čimbenika individualne osjetljivosti područje je koje se intenzivno istražuje.

Cilj ovog rada je prikazati istraživanja koja se u ovom području provode u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada zadnjih 10-tak godina. Područje istraživanja usmjereno je na međudjelovanje polimorfizama gena kao čimbenika individualne osjetljivosti za pojavu i tijek PKB. Poremećaj kožne barijere uzrokovan mutacijama gena za filagrin (FLG) može biti dostatan za razvoj kožnih poremećaja.

Rasprostranjenost mutacija FLG ovisi o geografskoj širini, tj. postoji gradijent učestalosti navedenih mutacija od sjevera prema jugu, što potvrđuje naša studija iz Hrvatske s utvrđenom prevalencijom mutacija FLG od 2,6 %. U hrvatskoj populaciji mutacije FLG nisu potvrđene kao značajni etiološki čimbenici u pojavi atopijskih bolesti i AKD u ispitivanoj populaciji, ali su potvrđene kao nezavisni čimbenici rizika za pojavu nespecifičnih kožnih simptoma (1,2).

Istraživana je i uloga polimorfizma gena za proupalni citokin TNFα –308G>A, a rezultati ukazuju na protektivnu ulogu ovog polimorfizma prema pojavi atopijskog dermatitisa i kožnih simptoma. Isti polimorfizam je potvrđen kao prediktor pojave kontaktne alergije na p-fenilendiamin (3,4).

Prospektivno istraživanje bolesnika sa AKD potvrdilo je profesionalnu izloženost kontaktnim alergenima kao jedini značajni prediktor loše prognoze AKD, bez zabilježenog utjecaja mutacija FLG i atopije (5).

Drugo područje istraživanja usmjereno je stoga na provođenje mjera zaštite na radu kod frizera kao visokorizičnog zanimanja. Istraživanja provedena na frizerima, te frizerskim i kozmetičarskim učenicima završnog razreda strukovne škole upućuju na nedostatnu implementaciju mjera zaštite na radu i prisutno rizično ponašanje za pojavu PBK. Upalne promjene kože šaka zabilježene su u 40% frizerskih učenika i 36% kozmetičarskih učenika završnog razreda strukovne škole (6-8). Potvrđena je povezanost razine oštećenja kožne barijere sa razinom izloženosti kožnim iritansima i alergenima tijekom praktične nastave frizerskih učenika (9).

Rezultati istraživanja naglašavaju značaj zaštite kože na radnim mjestima izloženim kožnim štetnostima i potrebu dodatne edukacije o profesionalnim zdravstvenim rizicima i zaštiti na radu koju je potrebno provoditi tijekom redovitog školovanja i u obliku trajne edukacije radnika.

Jelena Macan (1) , Ivana Sabolić Pipinić (2 ), Željka Babić (1) , Zrinka Franić (1), Tea Samardžić (3), Marija Kujundžić Brkulj (1)

1). Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb

2). Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb

3). Specijalistička ordinacija Medicine rada Jadranka Ferenc Ledić, Koprivnica

Literatura

1. Sabolić Pipinić I, Varnai VM, Turk R, Breljak D, Kezić S, Macan J. Low frequency of filaggrin null mutations in Croatia and their relation with allergic diseases. Int J Immunogen. 2013;40(3):192-198.

2. Sabolić Pipinić I, Macan J. Null-mutacije gena za filagrin i atopijske bolesti. Acta Med Croat. 2015;69:467-473.

3. Babić Ž, Sabolić Pipinić I, Varnai VM, Kežić S, Macan J. Associations of TNF alpha308G>A, TNF alpha-238G>A, IL-1 alpha-889C>T and IL-10-1082G>A genetic polymorphisms with atopic diseases: asthma, rhinitis and dermatitis. Int Arch Allergy Immunol. 2016;169(4):231-240.

4. Babić Ž, Kežić S, Macan J. Individual susceptibility to contact sensitization: the role of TNF alpha 308G>A polymorphism and atopy. Eur J Dermatol. 2019;29(1):75-80.

5. Macan J, Rimac D, Kežić S, Varnai VM. Occupational and non-occupational allergic contact dermatitis: a follow-up study. Dermatology (Basel). 2013;227(4):321-329.

6. Kujundžić Brkulj M, Macan J. Zaštita kože na radu u hrvatskih frizera (rezultati EvaHair upitnika provedenog u sklopu EU projekta SafeHair). Arh Hig Rada Toksikol 2013;64(2):295-303.

7. Samardžić T, Varnai VM, Bakotić M, Babić Ž, Brans R, Cvijetić Avdagić S, Štampar Šmaguc D, Kovačević I, Macan J. Skin health and safety at work in Croatian hairdressing apprentices. Contact Dermatitis. 2016;75(1):25-31.

8. Macan J, Babić Ž, Samardžić T. Skin health and protection at work in Croatian beautician apprentices. Contact Dermatitis. 2017;76(3):178-179.

9. Franić Z, Babić Ž, Bjelajac A, Macan J. Factors related to skin health in hairdressing apprentices from two Croatian regions. Contact Dermatitis. 2019; u tisku (doi: 10.1111/cod.13304).

VEZANI SADRŽAJ