Stres i psihosomatske bolesti u obiteljskoj medicini
22.07.2019.
U stresu je poremećena psihofizička ravnoteža organizma i potrebni su dodatni napori radi prilagodbe. Psihosomatske bolesti su bolesti u nastanku i u tijeku kojih stres ima bitnu ulogu. To su kardiovaskularne, gastrointestinalne, šećerna bolest, autoimunosne, zarazne i zloćudne bolesti.
Prevenciji i liječenju psihosomatskih bolesti obiteljski liječnik posvećuje velik dio radnoga dana i zato je važno poznavati ulogu stresa u nastanku i tijeku psihosomatskih bolesti. Također, za obiteljske je liječnike važno ovladati načinima smanjivanja stresa u psihosomatskih bolesnika.
Bolesti u čijemu nastanku i tijeku znatnu ulogu ima psihički stres nazivamo psihosomatskim bolestima. Psihosomatski poremećaji, za razliku od psihosomatskih bolesti, funkcionalni su poremećaji izazvani stresom, ali bez trajnih oštećenja tjelesnih sustava i organa.
Najpoznatije i najčešće psihosomatske bolesti jesu:
- vrijed dvanaesnika i želudca,
- upalne crijevne bolesti,
- primarna (esencijalna) arterijska hipertenzija,
- šećerna bolest tipa 2,
- upalne bolesti štitnjače,
- bronhalna astma,
- reumatoidni artritis,
- tenzijske glavobolje,
- kronična mišićna bol,
- urtikarija,
- poremećaji menstruacije i predmenstrualni sindrom (PMS) u žena,
- erektilna disfunkcija u muškaraca.
