x
x

Zašto gripa A/H1N1 nije do sada u Europi izazvala jednaki učinak kao u Sjevernoj Americi ?

  Prim. doc. dr. sc. MLADEN SMOLJANOVIĆ

  21.05.2009.

Zašto se epidemija gripe u Europi nije iskazala takvom jačinom kao u Sjevernoj Americi kada je to virus jednako nov za Europu i kada je u gotovo istovjetnim uvjetima okoliša kakvi su sada na tlu Sjeverne Amerike Europsko stanovništvo jednako osjetljivo?

Zašto gripa A/H1N1 nije do sada u Europi izazvala jednaki učinak kao u Sjevernoj Americi ?

Za nastanak epidemije ili pandemije bilo koje zarazne bolesti tako i gripe neophodan je epidemijski potencijal kojeg čine tri osnovne sastavnice:

1. Dostatan broj novog uzročnika prema kojem nema kolektivne otpornosti izloženog stanovništva;

2. Dovoljno velika populacija koja je osjetljiva, neprokužena, neotporna prema novom uzročniku i

3. Okoliš i vrijeme (vremenski i klimatološki) pogodni za učinkovit prijenos uzročnika između ljudi.

Kada su sve te tri sastavnice zastupljene tada su ispunjeni uvjeti za izbijanje epidemije/pandemije.

Zadaća epidemiološke službe

Epidemiološka služba ima osnovnu zadaću nadzora nad pojavom i kretanjem zaraznih bolesti u svrhu zaštite pučanstva od nastanka epidemija zaraznih bolesti. Epidemiolozi i brojne druge struke to redovito rutinski rade. Posebne znanstvene institucije izučavaju pojedine sastavnice epidemijskog potencijala te zasebno ili zajedno kroz međunarodnu suradnju i Svjetsku zdravstvenu organizaciju procjenjuju rizike nastanka epidemijskih pojava.

Zašto postoji razlika u epidemiji?

Ukupno je potvrđeno 263 inficiranih osoba što daje stopu od svega 0,06/100.000 stanovnika ili 6 inficiranih stanovnika Europe na 10 milijuna stanovnika.

Sve ove sastavnice, kao i način rada kod pojave epidemije gripe, u Sjevernoj Americi i Europi su gotovo pa identične. Nema bitnih razlika u sastavu stanovništva, klimatskih prilika za ovo doba godine, niti gustoća naseljenosti nije bitno različita. Zbirno gledano ova dva kontinenta niti gospodarski se bitno ne razlikuju. Zdravstvena zaštita i zdravstveni sadržaji, te znanstvene institucije možda su u Sjevernoj Americi razvijenije nego u Europi. Meksiko sa 110 milijuna stanovnika je siromašna zemlja u odnosu na SAD i Kanadu, ali Meksiko ima veći BNP od brojnih europskih zemalja koje čine više od polovice stanovništva Europe. Pa zašto se onda epidemija gripe u Europi nije iskazala takvom jačinom kao u Sjevernoj Americi kada je to virus jednako nov za Europu i kada je u gotovo istovjetnim uvjetima okoliša kakvi su sada na tlu Sjeverne Amerike europsko stanovništvo jednako osjetljivo? Iz dijagrama na slici 1 uočljivo je da je virus gripe u Europu unesen četvrti dan nakon objave epidemije u sve tri zemlje Sjeverne Amerike. Europa započinje 27. travnja bilježiti prve potvrđene bolesnike od gripe istom stopom potvrđenih oboljelih (0,002 na 100.000 stanovnika) kojom su četiri dana ranije u SAD-u i Kanadi počeli bilježiti potvrđene bolesnike. Šesti dan od objave epidemije u Sjevernoj Americi broj potvrđenih bolesnika od gripe raste deseterostruko. U Europi deseterostruki porast broja potvrđenih bolesnika zbiva se 7. dan od unosa virusa u Španjolsku i Englesku. Do tada sve ukazuje da će se u Europi samo preslikati zbivanja sa tla Sjeverne Amerike sa zakašnjenjem od četiri dana koliko je virusu trebalo da stigne u Europu. Kako diljem Sjeverne Amerike i Kanade raste broj država i provincija u kojima se potvrđuje bolest tako i u Europi za samo osam dana do 04. svibnja ulazak virusa potvrđen je u još deset zemalja (Austrija, Njemačka, Švicarska, Nizozemska, Danska, Francuska, Italija, Irska i Portugal). Do 18. svibnja prisutnost virusa nove gripe potvrđeno je ukupno u 16 europskih zemalja sa 441 milijunom stanovnika. Ukupno je potvrđeno 263 inficiranih osoba što daje stopu od svega 0,06/100.000 stanovnika ili 6 inficiranih stanovnika Europe na 10 milijuna stanovnika. To je ispod kritičnog broja kada se može očekivati ubrzano širenje virusa bez obzira što je broj prijenosa virusa iz kontakata unutar same zemlje u porastu i dosegnuo je ukupno 33,%, tj. jednu trećinu svih zaraženih. Interhumani prijenos najviši je u Velikoj Britaniji preko 50%, te u Španjolskoj 30 %. Prijenos na druge osobe unutar zemlje zabilježen je još u Njemačkoj, Italiji i Belgiji.

Preventivne mjere

Europa je u ovome trenutku pokazala veću učinkovitost suzbijanja epidemije od Sjeverne Amerike.

Preventivne mjere Unatoč tome što će se zbivati daljnje širenje virusa ne treba očekivati veliku ekspanziju. Europske zemlje s unesenim virusima su pokazale da je moguće kontrolirati prirodni proces širenja virusa gripe. Primjenom općih mjera i antivirusnih lijekova u liječenju i preventivno u sprečavanju razbolijevanja, smanjuje se ukupna količina virusa koja je u mogućnosti proširiti se na veliku veoma osjetljivu populaciju. Europa je u ovome trenutku pokazala veću učinkovitost suzbijanja epidemije od Sjeverne Amerike. Ovo je primjer iz bogatijih, razvijenijih zemalja zapadne i središnje Europe. Jedina nova članica EU od 2004. godine je Poljska koja ne dojavljuje povećanje broja zaraženih od onog primarnog unesenog prije više od sedam dana kada je potvrđen unos virusa u zemlju kod dvije osobe 10. svibnja. Pitanje je što će se zbiti u drugim, istočnim zemljama Europe u kojima virus još nije potvrđen. Hoće li i te zemlje uspjeti na isti način odgovoriti kao Europska unija? Gripa kao 'zdravstveni inspektor' može sigurno izvijestiti Svjetsku zdravstvenu organizaciju da je temeljem dosadašnjeg odgovora na unos novog virusa gripe u Europu stanje u zahvaćenim europskim zemljama po pitanju ukupnosti zdravstvene zaštite znatno povoljnije nego na tlu Sjeverne Amerike!