x
x

Dijagnostika anksiozno-depresivnog poremećaja

  Doc. dr. sc. Tihana Jendričko

  05.09.2022.

Koncept anksiozno depresivnog poremećaja heterogeno je definiran u literaturi. Radi se o poremećaju u sklopu kojeg su podjednako prisutni depresivni i anksiozni simptomi odnosno ne prevladava niti jedan skup simptoma do razine da bi se mogla postaviti jedna od dvije navedene dijagnoze. Česti sinonimi za ovaj poremećaj su: mješoviti anksiozno depresivni poremećaj, anksiozna depresija, tjeskobna depresija, mješovita anksiozna depresija.

Dijagnostika anksiozno-depresivnog poremećaja

Uvod

Dijagnoza anksiozno-depresivnog poremećaja se postavlja kada su kod osobe zastupljeni simptomi i depresije i anksioznosti.

Anksiozno-depresivni poremećaj je dijagnostička kategorija koja je prvi puta uvedena u MKB-10 klasifikaciju (šifra F41.2) 1992. godine kao odgovor na sve veći broj dokaza o prevalenciji komorbiditeta anksioznosti i depresije kod pacijenata koji ne zadovoljavaju u potpunosti kriterije niti za jedan od ovih poremećaja. Ova se dijagnoza postavlja kada su kod osobe zastupljeni simptomi i depresije i anksioznosti, međutim niti jedna skupina simptoma sama za sebe nije dovoljna za postavljanje dijagnoze depresivnog niti nekog od anksioznih poremećaja. Ne radi se o komorbiditetu depresije i anksioznosti, već o poremećaju u sklopu kojeg su podjednako prisutni depresivni i anksiozni simptomi odnosno ne prevladava niti jedan skup simptoma do razine da bi se mogla postaviti jedna od dvije navedene dijagnoze. No, ako su anksiozni i depresivni simptomi prisutni u toj težini da zadovoljavaju kriterije za pojedinačne dijagnoze, tada je potrebno označiti obje dijagnoze umjesto dijagnoze anksiozno-depresivnog poremećaja.

Anksiozno-depresivni poremećaj

Literatura navodi kako se određeni broj osoba čiji klinički simptomi ne zadovoljavaju kriterije za poremećaj raspoloženja niti za anksiozni poremećaj mogu prezentirati mješovitom slikom simptoma poremećaja raspoloženja i anksioznosti. Budući da ova skupina simptoma dovodi do značajnog kliničkog oštećenja i distresa, predloženo je da se ovo stanje označi kao zaseban mentalni poremećaj.  

Ova kategorija simptoma označena je kao mješoviti anksiozno depresivni poremećaj i 1992. godine uvedena je u MKB-10 klasifikaciju Svjetske zdravstvene organizacije kako bi se mogle opisati i kategorizirati smetnje određenih pacijenata koji se uglavnom viđaju u ustanovama primarne zdravstvene zaštite, iako zapravo njezini specifični dijagnostički kriteriji nisu definirani. To je dalo poticaj radnoj skupini DSM-IV za razvoj kriterija mješovitog anksiozno-depresivnog poremećaja što je predloženo kao kategorija u Appendiksu B.

Anksiozno-depresivni sindrom u nekoliko se aspekata razlikuje od primarne anksioznosti i primarne depresije. Koncept anksiozno depresivnog poremećaja kao zasebnog dijagnostičkog entiteta ili podtipa istovremeno je nejasan i kontroverzan. Zapravo nema ustanovljenih konzistentnih kriterija koji definiraju anksiozno-depresivni poremećaj kao zaseban klinički entitet, a pojmovi "tjeskobna depresija", "mješoviti anksiozno-depresivni poremećaj" i "mješovita anksiozna depresija" često se koriste naizmjenično.

Prema MKB-10 potrebno je prisustvo blagih simptoma i anksioznosti i depresije koji nisu dovoljno izraženi da bi se kvalificirali u potpunosti niti za jednu potpunu dijagnozu (Tablica 1).

Premda klinički učestao, koncept anksiozno depresivnog poremećaja heterogeno je definiran u literaturi.

Dijagnoza mješovitog anksiozno-depresivnog poremećaja nije uključena u DSM-5 klasifikaciju, a navodi se nekolicina razloga. Najznačajniji je da su nedavne procjene relijabilnosti ovog poremećaja pokazale kako ova dijagnoza ne može s dovoljnom pouzdanošću biti odvojena od velikog depresivnog poremećaja, djelomično zbog njihovog visokog komorbiditeta s drugim poremećajima i njihovim heterogenim populacijama. Kako bi se osvrnula na ovo pitanje, DSM-5 dodala je specifični anksiozni distres u sklopu velikog depresivnog poremećaja kao način uključivanja 18 uobičajenih anksioznih simptoma. Batelaan i suradnici predložili su nekoliko argumenata protiv postojanja mješovitog anksiozno depresivnog poremećaja u sklopu DSM-5:

  1. Novi kriteriji mogu povećati stopu prevalencije u odnosu na DSM-IV, jer bi trajanje simptoma bilo sniženo na 2 tjedna umjesto na mjesec dana; ovako blaži kriterij mogao bi povećati lažno pozitivnu stopu i dovesti do nepotrebnog liječenja;
  2. Pronađeno je nekoliko razlika između mješovitog anksiozno-depresivnog poremećaja i supkliničke anksioznosti ili depresije, stoga je upitna potreba za zasebnom kategorijom ;
  3. Upitna je validnost dijagnoze, s obzirom da ima nisku dijagnostičku stabilnost tijekom vremena.

Razgraničavanje od drugih poremećaja

Pacijenti obično ne mogu zadovoljiti dimenzionalne kriterije za anksiozno depresivni poremećaj ako su zadovoljili isključujuće kriterije prema DSM-u ili MKB-u za veliki depresivni poremećaj. Ne postoji laboratorijske pretrage za potvrđivanje ovog poremećaja.

 

Zaključak

Sadašnja definicija anksiozno-depresivnog poremećaja je nekonzistentna, a ova dijagnostička nejasnoća također je dovela do značajne kliničke konfuzije vezano uz klinički profil pacijenata. Upotreba DSM-a i MKB-10 dijagnostičkih kriterija daje kliničku sliku poremećaja koji je često blaži i prolazniji od same dijagnoze bilo depresivnih ili anksioznih poremećaja. Prema tim kriterijima, dijagnoza anksiozno-depresivnog poremećaja može predstavljati prolazne varijante normalnog raspoloženja ili prodromalnih stanja za anksioznost i poremećaje raspoloženja. DSM-5 više ne uključuje mješoviti anksiozno-depresivni poremećaj.

 

Literatura

  1. Batelaan NM, Spijker J, de Graaf R, Cuijpers P. Mixed anxiety depression should not be included in DSM-5. J Nerv Ment Dis. 2012; 200(6): 495–498.
  2. DSM-5 Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje. Američka Psihijatrijska Udruga. Ur. hrvatskog izdanja: Jukić, V., Arbanas, G. Naklada Slap, Zagreb, 2013.
  3. Fava M, Rankin MA, Wright EC, i suradnici. Anxiety disorders in major depression. Compr Psychiatry. 2000; 41(2): 97–102
  4. Ionescu, D. F., Niciu, M. J., Henter, I. D., & Zarate, C. A. (2013). Defining anxious depression: a review of the literature. CNS Spectrums, 18(05), 252–260.doi:10.1017/s1092852913000114 
  5. Kara, S., Yazici, K. M., Güleç, C., & Ünsal, I. (2000). Mixed anxiety–depressive disorder and major depressive disorder: comparison of the severity of illness and biological variables. Psychiatry Research, 94(1), 59–66.doi:10.1016/s0165-1781(00)00131-1 
  6. Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema : MKB-10 - deseta revizija. Zagreb : Medicinska naklada, 1994.
  7. Spijker J, Batelaan N, de Graaf R, Cuijpers P. Who is MADD? Mixed anxiety depressive disorder in the general population. J Affect Disord. 2010; 121(1–2): 180–183.
  8. Zimmerman M, Chelminski I, McDermut W. Major depressive disorder and axis I diagnostic comorbidity. J Clin Psychiatry. 2002; 63(3): 187–193
  9. Zinbarg, R.E., Barlow, D.H., Liebowitz, M., Street, L., Broadhead, E., Katon, W., Roy-Byrne, P., Lepine, J.P., Teherani, M., Richards, J., Brantley, P.J., Kraemer, H. (1994). The DSM-IV field trial for mixed anxiety depression. American Journal of Psychiatry. 151, 1153-1162

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
PLIVIT D 2000GastalZipantola PROTECT
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Zipantola PROTECT
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: