x
x

Tjelesna aktivnost u hrvatskim Zdravim gradovima i županijama

  04.01.2010.

Programi zdravog urbanog planiranja, programi jačanja socijalnih mreža, jačanja međugeneracijske povezanosti, programi podrške obiteljima te veće uključivanje grupa s posebnim potrebama najznačajnije su područja intervencije.

Tjelesna aktivnost u hrvatskim Zdravim gradovima i županijama

Ono što javnozdravstvena profesija zna već od doba prije Štampara je da na zdravstveno stanje stanovništva utječe mnogo faktora koji se nalaze izvan domene sustava zdravstva, i da upravo ti vanjski, makrosocijalni faktori (kulturalni, politički, socioekonomski, okolinski, edukacijski) imaju značajno veći upliv na zdravlje nego sam sustav zdravstva. Akademska istraživanja govore u prilog tome da su intervencije dizajnirane s ciljem direktnog djelovanja na pojedinačno rizično ponašanje manje učinkovite od intervencija kojima se ciljaju socijalni i okolinski čimbenici, čija promjena dovodi i do promjene zdravstvenog stanja i ponašanja pojedinca [1]. Tjelesna (in)aktivnost populacije je upravo primjer ponašanja koje potvrđuje ranije navedene spoznaje. Socijalni sistem zajednice relevantan za zdravlje sastoji se od najmanje tri elementa: fizikalne strukture, socijalne strukture i socijalne kohezije [2]. Fizikalna struktura zajednice, određena urbanim dizajnom naselja ima utjecaj na zdravlje kroz izravnu izloženost riziku neadekvatnog stanovanja, zagađenja zraka, buke, i indirektan, kroz stvaranje ili zanemarivanje stvaranja fizikalnog okoliša koji podržava zdravlje (između ostalog izgradnjom šetnica, biciklističkih staza, parkova i drugih zelenih površina, objekata i terena za rekreaciju ?). Socijalna struktura zajednice odražava se u stvarima kao što su postojanje mjesta za susretanje, mogućnost interakcije i izmjene iskustva žitelja, postojanje mehanizama preraspodjele dohotka i slično. Ona također ima neposredan učinak na zdravlje, stvaranjem bazičnih preduvjeta za zdravlje, i indirektni, kroz facilitiranje zajedničkog rješavanja problema ili putem formiranja zajedničkog identiteta. Socijalna kohezija je proizvod adekvatne fizikalne i socijalne strukture zajednice. Zajedno s kulturalnom ili socijalnom homogenošću zajednice njezina fizikalna i socijalna struktura će ili učvrstiti ili onemogućiti postojanje međusobne brige i podrške, osjećaja samopouzdanja i pripadanja, te obogatiti socijalne odnose, što se, kroz rezultate niza istraživanja [3], pokazalo značajnim čimbenikom jačanja zdravlja članova zajednice. Što je s našim, ratnim migracijama i ekonomskom tranzicijom, potrganim socijalnim mrežama? Iskustva projekta Zdravi grad u Hrvatskoj upravo nam praktično daju potvrdu važnosti navedenih triju dimenzija [4]. Kao najznačajnija područja intervencije već se nekoliko godina za redom spominju programi zdravog urbanog planiranja (koji naglašavaju značaj fizikalne strukture zajednice), programi jačanja socijalnih mreža, jačanja međugeneracijske povezanosti, programi podrške obiteljima te veće uključivanje grupa s posebnim potrebama (koji naglašavaju značaj socijalne strukture zajednice). Kompleksne zdravstvene izazove današnjice ne možemo riješiti sami kroz sustav zdravstva [5]. Kardiovaskularni rizici pa tako i tjelesna (in) aktivnost populacije rješivi su samo uz [6] a) potporu i razumijevanje političke komponente (lokalne samouprave) koja svojim odlukama ostvaruje preduvjete za zdravlje, b) umrežavanje i strateško povezivanje s drugim sektorima (međuresorna suradnja gospodarstva, rada, prostornog planiranja, komunalnih službi, sustava zdravstva i socijalne skrbi, školstva, kulture i fizičke kultura zajedno) i c) uključivanjem zajednice (nevladinog i društvenog sektora, medija). Javnost prvo mora prepoznati važnost problema i dobitak od njegovog rješavanja. Dobitak od sudjelovanja javnosti biti će, između ostalog, masovnost i ponuda promotivnih programa upravo iz nevladinog (planinari, rekreativci, grupe pacijenata, udruge umirovljenika, sportska društva) i privatnog (profitnog ili neprofitnog) sektora (proizvođači hrane i pića, vlasnici fitnes centara, oglašivači). Selma Šogorić, Aleksandar Džakula Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Literatura [1] Kar SB. Health promotion action indicators. In: Kar SB, editor. Health promotion indicators and actions. 2nd ed. New York: Springer, 1996:1-22. [2] Lomas J. Social capital and health: implications for public health and epidemiology. Soc Sci Med 1998;47:1181-8. [3] Hawe P, Shiell A. Social capital and health promotion: a review. Soc Sci Med 2000;51:871-85. [4] Šogoric S, Rukavina TV, Mujkic A, Dzakula A. Kreiranje strategije zdravlja na lokalnoj razini procesom "Gradske slike zdravlja" i "Gradskog plana za zdravlje?. Liječnički vjesnik 2003, Nov-Dec;125(11-12):334-8. [5] Šogoric S, Vukušić-Rukavina T, Brborović O, Vlahušić A, Žganec N, Orešković S. Counties Selecting Public Health Priorities - A "Bottom - Ap" Approach (Croatian Experience). Coll. Antropol. 2005; 29(1):111-119. [6] Šogorić S, Džakula A, Vukušić Rukavina T, Grozić-Živolić S, Lazarić-Zec D, Džono-Boban A, Brborović O, Lang S, Vuletić S. Evaluation of Croatian model of polycentric health planning and decision making. Health Policy. 2009;89(3):271-8. Predavanje održano na znanstvenom skupu Kardiovaskularno zdravlje - Tjelesna aktivnost, 27. studenog, 2009. godine.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Zipantola PROTECTMaxirinoPLIVIT D 2000
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Zipantola PROTECT
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: