Autori, predvođeni dr. Mariann R. Piano s Vanderbilt University, ističu da novije metode istraživanja, poput meta-analiza na razini pojedinaca i Mendelove randomizacije, nisu potvrdile ranije tvrdnje o zaštitnim učincima alkohola. Umjesto toga, nalazi ukazuju na slabu ili nikakvu povezanost između umjerene konzumacije i koristi za srce.

Iako izvještaj ne donosi čvrste zaključke o štetnosti umjerene konzumacije, jasno se ističe da povremeno opijanje poništava moguće koristi. Također se naglašava da je teško standardizirati što znači „umjereno“ pijenje, s obzirom na različite definicije i vrste alkohola.

Za specifične kardiovaskularne uvjete, izvještaj donosi sljedeće zaključke:

• Koronarna bolest srca: Umjerena konzumacija može imati blagi zaštitni učinak, ali dokazi su sve slabiji.
• Zatajenje srca: Nema jasnih koristi ni štetnosti, iako konzumacija pet ili više pića tjedno može negativno utjecati na funkciju lijeve klijetke.
• Hipertenzija: Čak i umjerena konzumacija može povisiti krvni tlak, osobito kod osoba koje već imaju hipertenziju.
• Moždani udar: Rezultati su mješoviti, ali povišeni krvni tlak izazvan alkoholom može povećati rizik.
• Aritmije i kardiomiopatije: Niska konzumacija ili apstinencija mogu biti bolji izbor, iako su dokazi ograničeni.

Izvještaj također ističe širi kontekst: Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i druge institucije sve više upozoravaju da ne postoji sigurna razina konzumacije alkohola. U Kanadi i SAD-u također se promovira smanjenje unosa alkohola kao opći zdravstveni cilj.

Zaključno, AHA poziva na dodatna istraživanja kako bi se jasno utvrdilo postoje li koristi ili rizici povezani s umjerenim pijenjem. Dok se ne dobiju čvršći dokazi, preporuka je da se pacijentima naglasi štetnost prekomjernog pijenja, dok se umjerena konzumacija može tolerirati u društvenim kontekstima, ali bez promoviranja kao „zdrave navike“.