Iako uzrok nije potpuno razjašnjen, znanstvenici sve više ukazuju na kronični toplinski stres kao ključni čimbenik. Radnici poput rezača šećerne trske izloženi su ekstremnim temperaturama, dehidraciji i fizičkom naporu, što uzrokuje ponavljane mikroozljede bubrega. Tijekom vremena, te ozljede se akumuliraju i dovode do zatajenja bubrega. Biopsije pokazuju oštećenja bubrežnih tubula, a nova istraživanja identificiraju rane biomarkere koji bi mogli pomoći u ranijem otkrivanju bolesti.

Osim topline, dodatni čimbenici uključuju nedostatak pristupa čistoj vodi, konzumaciju zaslađenih pića, korištenje nesteroidnih protuupalnih lijekova (npr. ibuprofena), te moguće izlaganje pesticidima i teškim metalima. U Salvadoru, ali i u drugim žarištima poput Nikaragve, Šri Lanke, Indije i Meksika, istraživači pokušavaju razumjeti kako se ovi čimbenici međusobno isprepliću.

Zdravstveni sustavi u pogođenim regijama teško se nose s brojem oboljelih. Dijaliza je dostupna samo ograničenom broju pacijenata, a mnogi čekaju mjesto tek kada netko drugi umre. Stoga su preventivne mjere ključne: redoviti zdravstveni pregledi, edukacija o hidrataciji, prehrani i izbjegavanju ekstremnih uvjeta mogu značajno usporiti napredovanje bolesti.

CKDu je upozorenje na šire posljedice klimatskih promjena i ekstremnih uvjeta rada. Kako globalne temperature rastu, stručnjaci upozoravaju da bi ovakve bolesti mogle postati sve češće. Potrebna je hitna međunarodna suradnja kako bi se zaštitili najranjiviji radnici i spriječila daljnja humanitarna kriza.