Kako naše tijelo stari, kilogrami viška i veći opseg struka ne čine nikakvu uslugu našem mozgu, pokazuje nova studija.
Uvod
Čini se da pretilost ubrzava starenje mozga za desetljeće ili čak više, dodali su istraživači.
Ljudi sa širokim opsegom struka i višim indeksom tjelesne mase (BMI) imali su veću vjerojatnost da imaju tanji cerebralni korteks, stanje koje je prethodno bilo povezano s opadanjem funkcije mozga.
"Ova povezanost bila je veća u osoba mlađih od 65 godina", rekla je vodeća istraživačica Michelle Caunca, istraživačica epidemiologije s University of Miami Miller School of Medicine. "Sve u svemu, to ukazuje da je prekomjerna tjelesna težina, osobito prije starije dobi, povezana s manje sive tvari kasnije u životu."
Za ovu studiju su Caunca i suradnici izmjerili BMI i opsege struka gotovo 1300 ljudi s prosječnom dobi od 64 godine. Oko šest godina kasnije, u prosjeku, sudionici su podvrgnuti MRI skeniranju mozga kako bi izmjerili debljinu korteksa, ukupni volumen mozga i druge čimbenike.
Rezultati
Moždana kora je vanjski sloj mozga i igra ključnu ulogu u pamćenju i jeziku.
Oko četvrtine ispitanika imalo je BMI 30 ili više, što se smatra pretilim, a oko polovice su imali prekomjernu težinu s BMI između 25 i 30. Preostala četvrtina imala je BMI manji od 25, što se smatra normalnom težinom.
Visoki BMI bio je povezan s tanjim korteksom, čak i nakon što su istraživači uzeli u obzir visoki krvni tlak, uporabu alkohola, pušenje i druge čimbenike koji mogu utjecati na korteks.
Ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom imali su za 0,1 milimetar tanji korteks za svaki porast BMI jedinice, dok su pretili ljudi izgubili 0,2 milimetra debljine korteksa za svaki porast BMI jedinice, otkrili su istraživači.
"Kod odraslih osoba s normalnim starenjem ukupna razina stanjivanja kortikalnog plašta je između 0,01 i 0,10 mm po desetljeću", rekla je viša istraživačica dr. Tatjana Rundek u priopćenju časopisa.
"Naši rezultati ukazuju da prekomjerna tjelesna težina ili pretilost mogu ubrzati starenje u mozgu za barem desetljeće", zaključila je Rundek, znanstvena direktorica Instituta Evelyn F. McKnight Brain na Sveučilištu u Miamiju. No, studija nije mogla dokazati da je dodatna težina zapravo uzrokovala slabljenje mozga.
Prethodna istraživanja
"Pretilost se smatra kroničnim upalnim stanjem, tako da ova kronična izloženost upali može utjecati na zdravlje mozga", rekla je Caunca.
Širi struk također je bio povezan s tanjim korteksom i, u manjoj mjeri, i BMI i opseg struka bili su povezani s povećanim smanjenjem ukupnog volumena mozga.
Prekomjerna težina bila je implicirana u lošem zdravlju mozga u prethodnim studijama, koje su povezale pretilost s većim rizikom od demencije i smanjenjem funkcije mozga, rekla je Caunca.
"Postoje i druge studije koje sugeriraju da metaboličke promjene, poput rezistencije na inzulin, utječu na kortikalni hipometabolizam. Ove metaboličke promjene često postoje zajedno s pretilošću."
Zaključak
Stručnjaci ne mogu reći mogu li starije osobe zaštititi svoj mozak tako što će ispustiti neke kilograme kasnije u životu.
"Teško je znati je li dužina trajanja ovih čimbenika rizika smanjila koristi koje dobivate kada izgubite težinu", rekla je Mary Sano, direktorica Centra za istraživanje Alzheimerove bolesti na Medicinskom fakultetu Mount Sinai York City.
Sano, koji nije bio uključen u studiju, rekao je da to stanjivanje korteksa ne mora nužno dovesti do demencije, ali to ne znači da je to prihvatljiv gubitak.
"Očekujem da će to biti povezano s lošijim kognitivnim performansama, i da je izvedba važna", rekao je Sano. "Razmislite o vrstama zamršenog razmišljanja koje trebate učiniti da biste mogli obavljati svakodnevne aktivnosti. Bilo da to vodi izravno do demencije ili jednostavnog kognitivnog oštećenja, oboje su važne."