x
x

HZJZ: Krpelji i bolesti koje prenose

  15.06.2018.

Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima. Za aktivnost krpelja je neophodna povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima.

HZJZ: Krpelji i bolesti koje prenose

U kontinentalnom dijelu Hrvatske je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr., dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.

Od bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza, erlihioza, što je uvjetovano prirodnim staništem prenosioca – krpelja s pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo u endemičnim područjima.

Što preporučiti kao osobnu mjeru zaštite?

Preporučene osobne mjere zaštite su:

  1. Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
  2. Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
  3. Hodajte obilježenim stazama.
  4. Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
  5. Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite uputstva o proizvodu!).
  6. Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz.
  7. Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
  8. Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može „pokupiti“ krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
  9. Otuširajte se po povratku iz prirode.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, www.hzjz.hr

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
BisolexMaxfluPLIVIT D 2000
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
PLIVIT D 2000
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: