COVID-19 infekcija je nova bolest u kojoj se točni podatci još prikupljaju i slažu. Prema dosadašnjim saznanjima i podatcima stručnih i znanstvenih organizacija, bolesnici s Parkinsonovom bolešću imaju veću mogućnost razvoja teže kliničke slike uslijed bilo kojeg akutnog respiratornog infektivnog stanja pa tako i COVID-19 infekcije.
Dugotrajna akumulacija mangana u organizmu može uzrokovati anoreksiju, apatiju, glavobolju, grčeve u nogama, smetnje govora kao i sindrome slične encefalitisu te neurološke poremećaje poput parkinsonizma te psihijatrijske poremećaje poput naglih promjena raspoloženja, kompulzivnog ponašanja, a može se javiti i psihoza.
Akcija Pokretom, plesom, pjesmom i ping-pongom protiv Parkinsonove bolesti održana je jučer u Maksimiru.
Cilj ovog članka je približiti nove spoznaje vezane uz nemotoričke simptome Parkinsonove bolesti, ukazati na njihovu učestalost, naglasiti njihov utjecaj na kvalitetu života te potaknuti na rano prepoznavanje i adekvatno liječenje.
Multifaktorska teorija o interakciji gena i okoliša ukazuje na svojevrsnu gensku predisponiranost u pojedinca, a koja ga čini osjetljivijim na utjecaj nekih vanjskih čimbenika, koji onda vjerojatno čine ''trigger'' – otponac ili okidač za manifestaciju bolesti.
U literaturi je opisana značajna prevalencija glasovnih tegoba u oboljelih od Parkinsonove bolesti. Mali dio bolesnika je uključen u neki tretman s ciljem poboljšanja stanja. U ovom članku prikazan je poremećaja glasa kod oboljelih od Parkinsonove bolesti.
Iako ne postoji kauzalno liječenje, Parkinsonova bolest (PB) je jedina neurodegenerativna bolest za koju postoje učinkoviti simptomatski lijekovi. Cilj liječenja PB je zadržati funkcioniranje i kvalitetu života bolesnika uz izbjegavanje nuspojava lijekova. Bradikineza, tremor, i rigiditet dobro reagiraju na lijekove u početku liječenja, a slabo reagira većina nemotornih simptoma, pogotovo ...
