x
x

Provođenje mjera dezinfekcije i sanacije nakon poplava

  Pavle Jeličić, univ. mag. admin. sanit., dr.med.
  doc.dr.sc. Nataša Janev Holcer, dip.ing.biol.
  doc. dr. sc. Krunoslav Capak, dr. med.

  15.05.2016.

Poplave predstavljaju pojavu iznimno velikih količina vode na nekom području uslijed izrazito velike količine oborina ili drugih uzroka kao što su popuštanje brana ili nasipa te mogu izravno i snažno utjecati na javno zdravlje. Zbog potrebe hitnog provođenja preventivnih mjera potrebno je izraditi sveobuhvatni opći plan sanacije poplavljenih područja koji uključuje mjere za kontrolu zaraznih bolesti i mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Mjere sanacije i dezinfekcije se provode sve dok nisu uklonjeni potencijalni uvjeti za razvoj epidemija zaraznih bolesti te mještanima omogućen siguran povratak i boravak u stambenim objektima.

Provođenje mjera dezinfekcije i sanacije nakon poplava

Uvod

Pravovremenim preventivnim aktivnostima moguće je smanjiti rizik od štetnih posljedica povezanih s poplavama što uključuje sanaciju terena i preventivnu dezinfekciju životnih i radnih prostora.

Poplave predstavljaju pojavu iznimno velikih količina vode na nekom području nastalih uslijed izrazito velike količine oborina ili drugih uzroka kao što su popuštanje brana ili nasipa. Poplave su prirodni fenomeni koje u većini slučajeva nije moguće spriječiti, a mogu uzrokovati pojavu bolesti i smrtnih slučajeva, raseljavanja stanovništva i značajne štete po okoliš i materijalna dobra te mogu ugroziti gospodarski razvoj zemlje.

Štetni učinci koje se javljaju kod poplava nastaju direktno zbog djelovanja vode ili kontakta s poplavnim vodama, a obuhvaćaju: utapanje, ozljede od različitih predmeta koji se nalaze u poplavnim vodama, padove u skrivene šahtove, rušenje potopljenih objekata, strujni udar, vektorske zarazne bolesti, gastrointestinalne infekcije, infekcije dišnog sustava, kože i infekcije oka, kao i ostale negativne učinke na zdravlje povezane s boravkom u prostorima s velikim brojem ljudi, stres i kardiovaskularne incidente te kratkoročne i dugoročne poremećaje mentalnog zdravlja.

Indirektne opasnosti javljaju se zbog šteta nastalih na infrastrukturi (vodoopskrbnoj i električnoj mreži), uključujući i zdravstvene ustanove ili sustave socijalne skrbi te nemogućnost opskrbe stanovništva zdravstveno ispravnom hranom i vodom za piće.  

Zdravstveni učinci poplava variraju u pogođenoj populaciji i mogu trajati nekoliko dana, tjedana ili mjeseci nakon što se voda povukla. Također, u slučaju evakuacije stanovništva, gust smještaj evakuiranih osoba predstavlja rizik za prijenos bolesti koje se šire kontaktnim i kapljičnim putem, pa su higijena smještajnog prostora i sanitarnih prostorija te provedba dezinfekcije iznimno važne.

Pravovremenim preventivnim aktivnostima moguće je smanjiti rizik od štetnih posljedica povezanih s poplavama što uključuje sanaciju terena i preventivnu dezinfekciju životnih i radnih prostora. Ako postoji opasnost od pojave epidemije zaraznih bolesti, ili je epidemija već prisutna, onda se provodi protuepidemijska dezinfekcija.

Obavezna preventivna dezinfekcija

Svrha obvezne preventivne dezinfekcije je uništavanje ili ireverzibilno inaktiviranje klica uzročnika bolesti u kontaminiranim objektima s ciljem sprječavanja nastanka zaraznih bolesti u izvanrednim situacijama.

Sukladno člancima 5., 23. i 24. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09 i 22/14) te Programu mjera suzbijanja patogenih mikroorganizma, štetnih člankonožaca (arthropoda) i štetnih glodavca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 128/11) obvezne preventivne DDD mjere podrazumijevaju mehaničke, fizikalne ili kemijske mjere koje se provode na površinama, u prostorima ili objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru, a poduzimaju se u izvanrednim situacijama:

  • ako nastanu uvjeti ili se povećava rizik prenošenja zaraznih bolesti na osnovi epidemioloških indikacija,
  • ako su u sanitarnom nadzoru nađene nepravilnosti u održavanju površina, prostora ili objekata koje pogoduju razvoju mikroorganizama,
  • tijekom elementarnih nepogoda,
  • tijekom izljeva kanalizacije,
  • tijekom masovnih skupova,
  • tijekom prolijevanja ili rasapa infektivnog materijala,
  • tijekom zbrinjavanja infektivnog otpada i sl.

Svrha obvezne  preventivne dezinfekcije je uništavanje ili ireverzibilno inaktiviranje klica uzročnika bolesti u kontaminiranim objektima s ciljem sprječavanja nastanka zaraznih bolesti u izvanrednim situacijama.

Za obveznu preventivnu dezinfekciju mogu se koristiti samo biocidni pripravci koji su propisno registrirani i dopušteni za primjenu u Republici Hrvatskoj u koncentraciji i na način propisan i otisnut na deklaraciji proizvoda prema uputama proizvođača.

Mjere obvezne preventivne dezinfekcije provode pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i druge pravne osobe koje posjeduju rješenje Ministarstva zdravlja za provođenje iste.

Ako mjere ne provodi Zavod za javno zdravstvo, nego neka druga ovlaštena pravna osoba, onda stručni nadzor nad provedbom mjera provodi lokalni Zavod za javno zdravstvo. Ako obveznu mjeru dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije provodi Zavod za javno zdravstvo, što je najčešće slučaj u elementarnim nepogodama, onda Hrvatski zavod za javno zdravstvo nadzire rad mjesnog zavoda. Inspekcijski nadzor provodi Sanitarna inspekcija.

Protuepidemijska dezinfekcija

Obvezna protuepidemijska dezinfekcija obavlja se prilikom pojave epidemije zarazne bolesti s ciljem brzog i učinkovitog zaustavljanja širenja zaraznih bolesti kao sigurnosna i obvezna mjera. 

Provedba dezinfekcije u slučaju poplava

Za pripremu radne otopine dezinficijensa potrebno je osigurati također zdravstveno ispravnu vodu. Potrebno je pripremiti veće količine otopine dezinficijensa u većem kontejneru (npr. 1000 litara) i onda ih rastakati u prskalice i druge uređaje za aplikaciju.

Dezinfekcija (dis - bez + lat. inficere - loš, okužen) u najširem smislu predstavlja skup postupaka s ciljem uništavanja, usporavanja rasta i razmnožavanja ili uklanjanja većine mikroorganizama do te mjere da više nisu sposobni izazvati infekciju.

Kada se voda povuče, a na osnovu nalaza epidemioloških izvida, potrebno je provesti akcije preventivne dezinfekcije stambenih i gospodarskih objekata kako bi se stanovništvo moglo sigurno vratiti i pomoći u sanaciji.

Prije provođenja dezinfekcije primjenom dezinficijensa potrebno je:

 

  • očistiti objekt, strojeve i druge radne površine,
  • utvrditi je li opterećenje površina koje se tretiraju organskim tvarima svedeno na minimum,
  • utvrditi stupanj učinkovitosti, koncentraciju i razdoblje djelovanja dezinficijensa,
  • utvrditi fizičku konfiguraciju objekta koji se tretira (dostupnost dezinficijensa do mikroorganizama),
  • utvrditi radnu temperaturu,
  • utvrditi pH medija i površine na koju se primjenjuje dezinficijens,
  • utvrditi je li osigurana zaštita okoliša i neciljanog prostora.

 

Nakon povlačenja vode s poplavljenih područja komunalne službe, veterinarski servisi i druge službe zadužene za sanaciju područja, moraju provesti odvoz krupnog i drugog otpada, zbrinjavanje lešina životinja, ostataka hrane, uklanjanje nanesenog mulja u naseljima i objektima te čišćenje i pranje komunalne infrastrukture te javnih, gospodarskih i stambenih objekata i neposrednog okoliša.

Komunalne službe i druge organizirane službe koje obavljaju javne radove trebaju provoditi i pomagati građanima u čišćenju i pranju stambenih i svih drugih objekata. Čišćenje se obavlja mehanički šmrkovima i uređajima s vodom pod tlakom, četkama itd., te deterdžentima i sredstvima za pranje.

Za čišćenje i pranje potrebno je osigurati dovoljne količine čiste vode, odnosno na područjima koja nemaju javne vodoopskrbne objekte s ispravnom vodom potrebno je osigurati dostavu vode cisternama.

Nakon provedenog čišćenja i pranja, dezinficiraju se svi objekti koji se planiraju staviti u funkciju (stambeni, gospodarski, javni itd.). Mjere dezinfekcije se provode sve dok nisu uklonjeni potencijalni uvjeti za razvoj epidemija zaraznih bolesti te mještanima omogući siguran boravak u stambenim objektima.

Za pripremu radne otopine dezinficijensa potrebno je osigurati također zdravstveno ispravnu vodu. Potrebno je pripremiti veće količine otopine dezinficijensa u većem kontejneru (npr. 1000 litara) i onda ih rastakati u prskalice i druge uređaje za aplikaciju. Kontejner je najbolje instalirati na vozilo koje prati ekipu za dezinfekciju kako se ne bi gubilo vrijeme na hodanje radi punjenja prskalica.

Dezinfekcija stambenih prostora

Nakon isušivanja stambenih prostora potrebno je dobro oprati i dezinficirati sve što je došlo u doticaj s poplavnim vodama: pokućstvo, posuđe, sanitarije i ostale predmete i površine koji su bili u doticaju s poplavnim vodama. Ako se provodi dezinfekcija pojedinih predmeta postupkom potapanja u dezinfekcijskoj otopini, u pripremi radnih otopina za potapanje treba voditi računa da potopljeni predmeti ne smiju zauzeti više od 2/3 ili 75 % dezinfekcijske otopine.

Nakon povlačenja poplavne vode, vlasnici objekata za stanovanje dužni su provesti mehaničko čišćenje, pranje i popravke te pripremu objekta za dezinfekciju. Dezinfekcija uporabom kemijskih sredstava neće biti učinkovita ako prethodno nije obavljeno temeljito odmuljivanje, čišćenje i pranje površina, prostora i objekata (3). Preduvjet za provedbu preventivne dezinfekcije je da se sav namještaj, kućanski aparati i ostalo, uključujući parkete, lamperiju i slično, iznese van. Potrebno je baciti sve ono što se više neće moći koristiti, a ostatak dobro mehanički očistiti i osušiti. Sami objekti predviđeni za dezinfekciju moraju biti posušeni prije same provedbe dezinfekcije (5). Nakon sušenja zidova potrebno je provesti tretman protiv gljivica algicidima. Nakon isušivanja stambenih prostora potrebno je dobro oprati i dezinficirati sve što je došlo u doticaj s poplavnim vodama: pokućstvo, posuđe, sanitarije i ostale predmete i površine koji su bili u doticaju s poplavnim vodama. Ako se provodi dezinfekcija pojedinih predmeta postupkom potapanja u dezinfekcijskoj otopini, u pripremi radnih otopina za potapanje treba voditi računa da potopljeni predmeti ne smiju zauzeti više od 2/3 ili 75 % dezinfekcijske otopine.

Dezinfekciju stambenih prostora je potrebno provesti postupkom prskanja ili hladnim zamagljivanjem po ogoljeloj unutrašnjosti stambenih objekata s nekim od dezinficijensa registriranih u Republici Hrvatskoj sukladno važećim zakonskim propisima.

U tu se svrhu mogu koristiti:

  • kvarterni amonijevi spojevi ili njihove kombinacije s drugim dezinficijensima uz doziranje prema uputama proizvođača zato što navedeni imaju dobar učinak pranja ili
  • po potrebi dezinficijensi visoke učinkovitosti kao što je glutaraldehid (posjeduje i dezodorirajuće djelovanje) ili
  • klorni proizvodi, npr. dikloroizocijanurati, također visoke učinkovitosti.

Tretiraju se kompletno podovi i zidovi do visine 30-50 cm iznad najviše razine do koje su doprle poplavne vode. Djelatnici koji provode dezinfekciju moraju nositi zaštitnu opremu sa zaštitnim naočalama i maskom tipa N95.

Za obradu prostora u koje se ne može ući ili površina kojima se ne može pristupiti primjenjuje se postupak orošavanja dezinficijensima. Postupak orošavanja smiju provoditi isključivo ovlašteni i educirani izvoditelji uz obvezno korištenje standardne radne odjeće, po potrebi gumenih čizama, gumenih ili jednokratnih rukavica otpornih na kiseline, lužine i organska otapala.

Postupak zamagljivanja dezinficijensima treba primijeniti za završnu dezinfekciju prostora u kojem su provedene sve ostale mjere dezinfekcije ili za provođenje protuepidemijskih mjera dezinfekcija prije čišćenja kontaminiranih prostora i površina, ali isključivo u zatvorenim prostorima. Prilikom zamagljivanja, aerosol dezinficijensa će u potpunosti ispuniti ciljani prostor i postati sastavni dio atmosfere u njemu. Aerosol, kao sastavni dio atmosfere, osim što ostvaruje kontakt sa svim površinama, uvlači se i u sve šupljine i pukotine. Postupak zamagljivanja smiju provoditi isključivo ovlašteni i educirani izvoditelji uz obvezno korištenje standardne radne odjeća, gumenih ili jednokratnih rukavica te zaštitne maska s pripadajućim cjedilom (filtrom).

Na otvorenom prostoru obvezno je koristiti kombinirane protuprašne respiratore i štitnike za oči. U zatvorenom prostoru obvezno je koristiti zaštitnu masku s pripadajućim cjedilom.

Prilikom planiranja broja ljudi potrebnih za obavljanje dezinfekcije uporabom kemijskih sredstava treba računati da za dezinfekciju jednog stambenog objekta jednom čovjeku s jednom prskalicom treba oko sat vremena. Broj potrebnih izvoditelja od najmanje 2 člana, kao i vrsta opreme za rad potrebne za provedbu mjere, određuje se na osnovu obujma površine, vrste postupka, stupnja infestacije površine patogenim mikroorganizmima i roka izvršenja mjere. 

Sanacija i dezinfekcija gospodarskih objekata

Preduvjet za provedbu preventivne dezinfekcije gospodarskih objekata nakon povlačenja poplavnih voda je da se sav sadržaj iznese van. Površine trebaju biti oprane, potom ih ostaviti da se posuše prije provedbe dezinfekcije. Sama dezinfekcija se provodi prskanjem ili hladnim zamagljivanjem po ogoljeloj unutrašnjosti gospodarskih objekata. Tretiraju se kompletno podovi i zidovi 30-50 cm iznad razine do koje su doprle poplavne vode. Djelatnici koji provode dezinfekciju moraju nositi zaštitnu opremu sa zaštitnim naočalama i maskom tipa N95.

Sanacija i dezifekcija bunara

Kada se bunar ponovo napuni podzemnom vodom, treba provesti postupak hiperkloriranja uz nadzor stručnjaka Zavoda za javno zdravstvo s 10 puta većim koncentracijama klora nego što je dozvoljeno u vodi za piće (10 mg/l ili 10 g/m3) i ostaviti da klor djeluje najmanje 24 sata. Važno je napomenuti da se ova voda ne smije koristiti za piće.

Lokalni vodovodi, bunari ili pumpe za vodu koji nisu pod nadzorom Zavoda ne smatraju se sigurnima za vodoopskrbu kod poplava te se voda iz njih smije koristiti samo iznimno. Potrebno je provesti sanaciju bunara te hiperklorinaciju vode. Postupak sanacije provode vatrogasci uz nadzor djelatnika nadležnog Zavoda za javno zdravstvo (epidemiolog, diplomirani sanitarni inženjer i sl.), a  provodi se tako da se sanira prostor oko bunara odstranjivanjem prvog sloja zemlje i onečišćenja nabijanjem sloja gline oko bunara te popravljanjem oštećenih zidove bunara. Sljedeći korak je potpuno ispumpavanje vode iz bunara, nakon čega se stijenke bunara dobro operu šmrkom pod visokim tlakom ili se mehanički iščetkaju otopinom dezinficijensa (npr. klorni dezinficijens – 1g/l vode) te ponovo ispumpa voda. Važno je spriječiti punjenje bunara otpadnim površinskim vodama. Kada se bunar ponovo napuni podzemnom vodom, treba provesti postupak hiperkloriranja uz nadzor stručnjaka Zavoda za javno zdravstvo s 10 puta većim koncentracijama klora nego što je dozvoljeno u vodi za piće (10 mg/l ili 10 g/m3) i ostaviti da klor djeluje najmanje 24 sata. Važno je napomenuti da se ova voda ne smije koristiti za piće. Nakon 24 sata potrebno je ponovo ispumpati vodu iz bunara te pustiti da se bunar ponovo napuni i tada provesti normalno kloriranje vode, nakon čega treba provjeriti koncentraciju klora. Preporučena vrijednost za slobodni rezidualni klor (SRK) je u rasponu od 0,05 do 0,5 mg/l. Ako je koncentraciju klora u navedenom rasponu, voda je spremna za uporabu.

Obvezno se treba pridržavati uputa o rukovanju s dezinficijensom, a pri radu s granulatom ili otopinama klora preporučuje se korištenje zaštitne odjeće, maske, gumenih čizama, te gumenih ili plastičnih rukavica. 

Sanacija i dezinfekcija septičkih jama

Septičke jame je potrebno ispumpati i sadržaj zbrinuti na odgovarajući način. Postupak ispumpavanja, odvožnje i odlaganja sadržaja septičke jame, obavljaju ovlaštene, stručne ili za to obučene osobe. U slučaju izlijevanja sadržaja iz septičke jame, potrebno je dezinficirati izliveni sadržaj oko septičke jame nekom lužinom, npr. posipanjem klornim vapnom. Prilikom provedbe navedene mjere potrebno je pridržavati se mjera osobne zaštite nošenjem gumenih čizama i rukavica te jednokratne medicinske maske.

Osobe koje provode sanaciju na terenu

Za osobe koje borave na terenu radi obavljanja sanacije potrebno je osigurati opskrbu zdravstveno ispravnom vodom i hranom i osigurati adekvatan smještaj sukladno higijenskim standardima. Također, potrebno im je osigurati zaštitnu opremu (gumene rukavice, gumene čizme, radna odijela, zaštitne naočale, jednokratne kirurške maske) i upoznati ih s mjerama zaštite zdravlja pri poslovima na sanaciji te provjeriti cjepni status i po potrebi docijepiti protiv tetanusa i eventualno drugim cjepivima prema epidemiološkoj indikaciji.

Zaključak

Poplave mogu imati brojne štetne posljedice po zdravlje ljudi. Pravovremenim preventivnim aktivnostima, tijekom i nakon poplava, moguće je značajno smanjiti rizik od štetnih posljedica. Najvažnije preventivne aktivnosti sprječavanja zaraznih bolesti uključuju sanaciju i provođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije stambenih, gospodarskih i javnih objekata.

Mjere sanacije i dezinfekcije provode se sve dok nisu uklonjeni svi potencijalni uvjeti za razvoj epidemija zaraznih bolesti te mještanima omogućen siguran povratak i boravak u stambenim objektima. 

Literatura

  1. Menne B, Murray V, 2013. Floods in the WHO European Region: health effects and their prevention. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe; 2013:140. Dostupno na: http://www.euro.who.int/en/health-topics/environment-and-health/Climate-change/publications/2013/floods-in-the-who-european-region-health-effects-and-their-prevention.
  2. Anon. Izvješće o provedbi mjera obrane od poplave i asanacija terena u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Republika Hrvatska. Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Dostupno na: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2014/178%20sjednica%20Vlade//178%20-%201.pdf
  3. Anon. Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (Narodne novine 79/07, 113/08, 43/09, 22/14)
  4. Jeličić P, Janev Holcer N, Capak K, Landeka N, Žitko T, Josić V, Poljak V, Pahor Đ. Provođenje javnozdravstvenih mjera nakon katastrofalnih poplava 2014. godine s posebnim naglaskom na dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju. U: Zbornik radova seminara DDD i ZUPP 2015., Zagreb, 2015., str. 19-28
  5. HZJZ. Upute za stanovnike poplavljenih podrucja. Dostupno na http://www.hzjz.hr/novosti/upute-za-stanovnike-poplavljenih-podrucja/
  6. Wisner B and Adams J. (2002), Environmental Health in Emergencies and Disasters: A practical guide, WHO, Geneva.
  7. Godfrey S, (2003) Appropriate chlorination techniques for wells in Angola, Waterlines, Vol. 21, No. 5 pp 6-8, ITDG Publishing, UK
  8.  Davies-Colley R J, Donnison A M, Speed D J, Ross C M, Nagels J W. Inactivation of faecal indicator microorganisms in waste stabilization ponds: interaction of environmental factors with sunlight. Water Res.1999;33:1220–1230

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
BisolexZipantola PROTECTMaxflu
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Zipantola PROTECT
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: