Medicus 2014;23(2):83-92
slučajevima primjena supozitorija je učinkovita. Prilikom
titracije analgetske terapije važno je izbjeći sedativni efekt i
očuvati psihičku i fizičku stabilnost bolesnika. To ćemo po-
stići čestim ponavljanjem niskih doza analgetika.
Bol izazvana
renalnim kolikama
ishemička je bol nastala
rastezanjem muskulature uretera pri snažnim kontrakcija-
ma. Bol je praćena pojavom kutane hiperalgezije u području
kutane distribucije živčanih završetaka Th11, Th12 i L1. Ne-
mogućnost otjecanja urina dovodi do znatnog porasta tla-
ka i rastezanja mokraćnih putova. Javlja se izrazito snažna
visceralna nocicepcijska bol. Multimodalni pristup liječenju
nalaže primjenu
NSAIL-a
koji su zbog svog mehanizma dje-
lovanja učinkoviti u liječenju renalnih i bilijarnih kolika te
znatno snižava nužnu dozu primijenjenog opioida. Primje-
na
morfina
ne povećava uretralni spazam i učinkovito ukla-
nja renalnu koliku (44).
ZAKLJUČAK
Nedostatno liječena akutna bol najvažniji je čimbenik ra-
zvoja snažnoga stresnog odgovora te okidač pojave niza
teških komplikacija. KBS je velik i još neprepoznat klinički
problem koji trajno utječe na radnu sposobnost, ukupnu
kvalitetu života bolesnika te zdravstvenu potrošnju. Akut-
na je bol normalan, predvidljiv fiziološki odgovor na štetni
podražaj izazvan akutnom bolesti koji narušava zdravlje i
ugrožava tjelesni integritet te stoga ima upozoravajući za-
štitni učinak. Liječenje akutne boli i sprečavanje razvoja
KBS-a temeljem novih patofizioloških spoznaja nalaže pri-
mjenu agresivne multimodalne preventivne analgezije u
okviru multidisciplinarnog pristupa brze funkcionalne re-
habilitacije bolesnika.
U okviru akutnog servisa za liječenje boli moguće je uspo-
staviti sustav multidisciplinarnog pristupa bolesnicima koji
uključuje: optimalno planiranje tehnike analgezije i farma-
koterapije, edukaciju bolesnika, procjenu čimbenika rizika
od razvoja kroničnoga bolnog sindroma – psihosocijalni
profil bolesnika, stupanj anksioznosti. Usto pridonosi pro-
vođenju učinkovite fizikalne terapije te ukupne funkcional-
ne rehabilitacije bolesnika.
91
LITERATURA
1.
Acute Pain Management: Scientific Evidence. Australian and
New Zealand College of Anaesthetists and Faculty of Pain Med-
icine 2005. 2. izd.
2.
Benhamou D, Berti M, Brodner G, De Andres J, Draisci G, More-
no-Azcoita M, Neugebauer EA, Schwenk W, Torres LM, Viel E.
Postoperative Analgesic Therapy Observational Survey (PA-
THOS): a practice pattern study in 7 Central/Southern Europe-
an countries. Pain 2008;136:134–141.
3.
Neugebauer E, Hempel K, Sauerland S, Lempa M, Koch G. The
status of perioperative treatment of pain in Germany. Results of
a representative and anonymous survey of 1,000 surgical clin-
ics. Chirurg 1998;69:461–466.
4.
Kehlet H. Effects of postoperative pain relief on outcome. 2005;
An updated review: Refresher course syllabus. IASP Press. Se-
attle 277–281.
5.
Carli F, Schricker T. Modification of metabolic response to
surgery by neural blockade. U: Cousins MJ i sur. (ur.). Neural
Blockade in Clinical Anesthesia and Pain Management, 4. izd.,
Philadelphia: Lippincott, Wolters Kluwer, Lippincott Williams
& Wilkins 2010.
6.
Kehlet H, Jansen TS. Persistent postsurgical pain. Risk factors
and prevention. The Lancet 2006;367:1618–1625 (1).
7.
Visser EJ. Chronic post-surgical pain: Epidemiology and clin-
ical complication for acute pain management. Acute Pain
2006;8:73–81.
8.
Macrae WA. Chronic post-surgical pain: 10 years on. Br J An-
aesth 2008;101(1):77–86.
9.
Brennan TJ, Zahn PK, Pogatzki-Zahn EM. Mechanisms of inci-
sional pain. Anaesth Clin North Am 2005;23:1–20.
10. Voscopoulos C, Lema M. When does acute pain become chron-
ic? Br J Anaesth 2010;105:69–85.
11. Breivik H, Stubhaug A. Management of acute postoperative
pain: still a long way to go! Pain 2008;137:233–234.
12. PoppingDM, ZahnPK, VanAkenHK i sur. Effectiveness andsafety
of postoperative painmanagement: a survey of 18 925 consecutive
patients between 1998 and 2006 (2nd revision): a database anal-
ysis of prospectively raised data. Br J Anaesth 2008;101:832–840.
13. Dahl JB, Moiniche S. Pre-emptive analgesia. Br Med Bull.
2004;71:13–27.
14. Pogatzki-Zahn EM, Zahn PK. From preemptive to preventive
analgesia. Current Opinion in Anesthesiology 2006;19:551–555.
15. DeLoach LJ, Higgins MS, Caplan AB i sur. The visual analog
scale in the immediate postoperative period: intrasubject vari-
ability and correlation with a numeric scale. Anesth Analg
1998;86:102–106.
16. Dworkin RH, Jensen MP, Gammaitoni AR i sur. Symptom pro-
files differ in patients with neuropathic versus non-neuropath-
ic pain. J Pain 2007;8:118–126.
17. Scott DA, McDonald WM. Assessment, Measurement and His-
tory. U: Textbook of Clinical Pain Management. 2. izd. Mac-
intyre PE, Rowbotham D i Walker S (ur). 2005.
18. Murphy DF, McDonald A, Power C i sur. Measurement of pain:
A comparison of the visual analogy, with a non visual analog
scale. Clin J Pain 1998;3:191–197.
Akutna bol
