Medicus 2014;23(2):83-92
Unatoč golemu napretku u istraživanju i razumijevanju
patofiziologije i neurobiologije boli te postojanju snažnih
lijekova i učinkovitih tehnika liječenja boli, neadekvatna
kontrola akutne boli češće je pravilo nego izuzetak. Brojne
studije pokazuju da se akutna bol učinkovito liječi u manje
od 50% bolesnika spomenutih u referenciji (3).
Negativni učinci nedostatno liječene akutne boli
Posljednjih desetak godina snažna nocicepcijska somatska
i visceralna akutna bol smatra se najvažnijim čimbenikom
razvoja endokrinih i neurohumoralnih poremećaja u nepo-
srednome postoperacijskom ili posttraumatskom razdoblju
te u nizu ostalih kliničkih stanja praćenih snažnom boli.
Ta stanja stoga obilježavaju porast katabolizma, povećano
lučenje stresnih hormona, povećano opterećenje kardiova-
skularnog sustava, poremećaj plućne funkcije, pojava hiper-
koagulabilnosti, pad fibrinolize, imunosupresija, paralitički
ileus, mučnina i povraćanje. Posljedica gore navedenih zbi-
vanja jesu poremećaj u homeostazi glukoze, metabolizmu
lipida i proteina te lokalno otpuštanje citokina (IL-1, IL-6,
TNF-alfa). Današnji status struke potvrđuje da je neliječena
akutna bol tijekom perioperacijskog razdoblja najsnažniji
okidač stresnog odgovora koji pokreće vitalno ugrožavajuće
kaskade metaboličkog i upalnog odgovora (4, 5).
Neučinkovito liječena akutna bol ima niz negativnih učina-
ka na organe i organske sustave
(
tablica 1.).
Progresija akutne boli u kronični bolni sindrom (KBS)
KBS se javlja kao posljedica specifičnih neurobioloških pro-
mjena središnjega živčanog sustava (SŽS) uzrokovanih pro-
duženom inflamatornom nocicepcijom te jatrogenim ošte-
ćenjem živaca i traje dulje od 3 do 6 mjeseci.
Čimbenike važne za razvoj kroničnoga postoperacijskog
bolnog sindroma (KPBS) svrstavamo u:
• preoperacijske – psihološka obilježja bolesnika, preopera-
cijska funkcija nociceptora, postojanje drugih bolnih sin-
droma (glavobolja, križobolja, fibromialgija), bol u operacij-
skoj regiji
• intraoperacijske – tip incizije, oštećenje živčanih struktu-
ra, kirurška tehnika
• postoperacijske – intenzitet akutne postoperacijske boli,
trajanje boli, medikacija i tehnika liječenja boli, priroda bo-
lesti (6 – 8).
Bol u području kirurške incizije jedinstveni je patološki i no-
cicepcijski entitet s udruženim karakteristikama inflama-
torne nocicepcijske i neuropatske boli. Periferna i centralna
senzitizacija, formiranje ožiljka, promjene u simpatičkome
živčanom sustavu, jatrogeno oštećenje živčanih struktura,
regionalna upala živaca – pojava kompleksnoga regionalnog
bolnog sindroma (CRPS) ima važnu ulogu u kompleksnoj
patofiziologiji akutne boli. Opisana nova neuroplastičnost
SŽS-a uzrokuje stanje trajne senzitizacije te dovodi do ra-
zvoja KPBS-a (9, 10).
Multimodalna analgezija
Cilj primjene različitihanalgetskihpristupau liječenjuakutne
boli jest smanjiti upalni odgovor na mehaničku, kemijsku ili
termičku leziju, blokirati aferentni senzorni ulaz, modulirati
kaskadu transmisije bolnih signala u kralježničnoj moždini
84
Majerić Kogler V.
ORGANSKI SUSTAV
UČINAK
kardiovaskularni
• porast cirkulirajućih kateholamina
• povećana potreba miokarda za kisikom
• pad perfuzije tkiva
• hiperkoagulabilnost, DVT*
respiratorni
• pad FRC-a**, atelektaze
• poremećaj refleksa kašlja
• hipoksemija
• poremećaj omjera ***V/Q
gastrointestinalni
• hipoperfuzija hepatosplanhnikusa
• dilatacija želuca
• paralitički ileus
renalni
• porast razine antidiuretskih hormona
metabolički
• rezistencija na inzulin, katabolizam
imunosni
• napetost, nesanica
TABLICA 1.
Sistemski učinci akutne boli
*DVT - DUBOKA VENSKA TRMBOZA; **FRC - FUNKCIONALNI REZIDUALNI KAPACITET; ***V / Q - OMJER VENTILACIJA / PERFUZIJA
