Medicus 2014;23(1): 53-62
Novosti uepidemiologiji srčanožilnihbolesti i
zbrinjavanjuarterijskehipertenzije
News inEpidemiology of Cardiovascular Diseases
andManagement of Arterial Hypertension
MARIO IVANUŠA
Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju, 10000 Zagreb, Draškovićeva 13
SAŽETAK
Arterijska hipertenzija glavni je nezavisni čimbenik rizika od srčanožilnih bolesti, vodeća kronična nezarazna bolest i najčešći
uzrok smrti diljem svijeta. U nastojanju za što učinkovitijim i za pacijente sigurnijim načinom liječenja mnogobrojna stručna društva objav-
ljuju preporuke za zbrinjavanje ove bolesti. Tijekom 2013. godine objavljena su nova izdanja europskih i američkih postupnika za arterijsku
hipertenziju, što je i glavna tema ovoga preglednog članka. Uz očekivane novosti smjernice karakteriziraju sličnosti u preporukama za dija-
gnozu, kao i onima za liječenje. Glavni su prijepori kod bolesnika s I. stupnjem hipertenzije koji nemaju dokazanih čimbenika rizika te kod li-
ječenja hipertenzije u osoba starije životne dobi. Obje skupine zahtijevaju individualan pristup, fleksibilnije ciljne vrijednosti, striktno provo-
đenje nefarmakoloških mjera, a kod primjene antihipertenzivne terapije potrebno je obratiti pozornost na učinkovitost i sigurnost liječenja.
KLJUČNE RIJEČI:
arterijska hipertenzija, smjernice, antihipertenzivna terapija
SUMMARY
Arterial hypertension is the main independent risk factor for cardiovascular diseases, the main chronic non-infections
disease and the most common cause of death on the global level. In an effort to make treatment as efficient and safe as possible, a number of
professional associations have published guidelines for the management of this disease. New European and American guidelines for arterial
hypertension, which are also the main topic of this review article, were published in 2013. These guidelines offer the expected new contents,
as well as similar recommendations for diagnosis and treatment. The main disagreements refer to patients with stage 1 hypertension and
no proven risk factors and to elderly hypertensive patients. Both groups require an individual approach, definition of a more flexible target
value, and strict implementation of non-pharmacological measures. In antihypertensive treatment, attention should be paid to its efficiency
and safety.
KEY WORDS:
arterial hypertension, guidelines, antihypertensive therapy
1. Smrtnost od srčanožilnih bolesti u
Republici Hrvatskoj
Srčanožilne bolesti (SŽB) vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj i
prema podacima za 2012. godinu od te skupine bolesti umrle
su 14.133 žene i 10.855 muškaraca, odnosno 48,3% svih umr-
lih (1). Ta skupina bolesti uzrokuje oko 4 milijuna smrti na
godinu diljemEurope, odnosno oko 1,9 milijuna u zemljama
Europske unije. U Europi se na SŽB troši 196 bilijuna eura na
godinu, od kojih 54% otpada na direktni trošak liječenja, a
24% je odraz izgubljene produktivnosti (2, 3).
I dok je udio smrtnosti u zemljama Europske unije godina-
ma oko 40%, pa i niži, prema podacima Hrvatskog zavoda
za javno zdravstvo tek se od 2009. godine ovaj udio u Hr-
vatskoj smanjio na ispod 50% (slika 1.) (4). Analiza prema
spolu utvrđuje da od skupine SŽB-a u Republici Hrvatskoj
više umiru žene (54,5% od svih umrlih žena) nego muškarci
(42,1% od svih umrlih muškaraca). Spomenuti udjeli prema
spolu sličniji su onima u Mađarskoj (55% umrlih žena i 45%
umrlih muškaraca) nego u Sloveniji (46% za žene i 33% za
muškarce), Austriji (48% za žene i 37% za muškarce) ili pak
Italiji (42% za žene i 34% za muškarce) (2).
Bolji uvid u kretanje smrtnosti od skupine SŽB-a tijekom go-
dina donose dobno standardizirane stope smrtnosti (DSSS),
pokazatelj koji omogućuje usporedbu podruc
̌
ja s razlic
̌
itom
dobnom strukturom stanovnis
̌
tva te kretanje kroz duže raz-
doblje. Prema DSSS-u Hrvatska pripada u zemlje sa srednje
visokom stopom smrtnosti od SŽB-a. Prema analizi kretanja
mortaliteta od SŽB-a u razdoblju od 1998. do 2011. godine
u Hrvatskoj se registrira pad smrtnosti od 28,9%: s 463,8 na
329,5/100.000 stanovnika, i to ponajviše zbog smanjenja
smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti i ishemijske bolesti
srca (IBS).
DSSS od SŽB-a u 2011. godini u županijama kreće se u ras-
ponu od najvis
̌
e 475,4 u Virovitic
̌
ko-podravskoj županiji
do najniže 264,3/100.000 u Šibensko-kninskoj. Uglavnom
su stope smrtnosti od SŽB-a vis
̌
e u kontinentalnom dijelu
p
53
Pregledni rad
