x
x

Mehanizam djelovanja antidepresiva

  Prof. dr. sc. Marina Šagud, dr. med., specijalist psihijatar
  prof. dr. sc. Alma Mihaljević Peleš, dr.med, specijalist psihijatar

  28.07.2014.

10% osoba u općoj populaciji dobiva antidepresive. Ovako velika izloženost ovoj skupini lijekova zahtjeva dobro poznavanje njihovih učinaka i pozorno praćenje djelotvornosti i podnošljivosti.

Mehanizam djelovanja antidepresiva

Depresivni poremećaj

U svakom trenutku oko 4% osoba u svijetu ima simptome depresivnog poremećaja. Depresivni poremećaj toliko je čest, da će se svi liječnici, bez obzira na vrstu pacijenata s kojima rade, s njim sigurno susretati. Antidepresivi su temeljna terapija umjerno teške i teške depresivne epizode, ali se njihovo indikacijsko područje proširuje i na druge, također česte poremećaje. Stoga ne čudi podatak da do 10% osoba u općoj populaciji dobiva antidepresive. Ovako velika izloženost ovoj skupini lijekova zahtjeva dobro poznavanje njihovih učinaka i pozorno praćenje djelotvornosti i podnošljivosti. 

Antidepresivi

Skupina antidepresiva obuhvaća lijekove različitih mehanizama djelovanja, od kojih mnogi nisu dovoljno razjašnjeni. Ipak, svi antidepresivi koji se danas primjenjuju, povećavaju aktivnost neurotransmisije monoamina: serotonina, noradrenalina i/ili dopamina. Ovaj učinak postižu na tri načina:

1) Blokadom enzima koji razgrađuju monoamine: monoaminooksidaze tipa A (MAO A) i tipa B (MAO B)

2) Blokadom transportera koji ponovo pohranjuju monoamine u neuron: serotoninskog (SERT), noradrenergičkog (NET) i dopaminskog transportera (DAT)

3) Vezanjem na receptore na koje djeluju monoamini

Povećanje aktivnosti serotonergičkih, dopaminergičkih i noradrenergičkih neurona umanjuje aktivnost limbičkog sustava, a povećava aktivnost prefrontalnog korteksa. Dodatno, neki antidepresivi dovode do blokade histaminskih, kolinergičkih i sigma receptora, te Na kanala. Antidepresive dijelimo prema mehanizmu djelovanja, što prikazuje tablica 1.

Tablica 1.Skupine antidepresiva prema mehanizmu djelovanja

Skupina antidepresiva

Mehanizam djelovanja

Predstavnici

Triciklički antidepresivi (TCA)

Inhibicija SERTa i NETa, ali i djelovanje na druge receptorske sustave (antihistaminski i antimuskarinski učinak, blokada  natrijevih kanala, blokada adrenergičkih α1 receptora)

Amitriptilin, dezipramin, dotiepin, imipramin

klomipramin,  maprotilin, nortriptilin, protriptilin

Inhibitori monoaminooksidaze (MAO inhibitori)

Inhibicija MAO A: ↑ razine serotonina, noradrenalina i dopamina

Inhibicija MAO B: ↑ razine dopamina

Neselektivni  i ireverzibilni: Fenelzin

Selektivni i reverzibilni:

Inhibitori MAO A: Moklobemid

Inhibitori MAO B: Selegilin**

Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SIPPS)

 

Blokada SERTa, te posljedični porast koncentracije serotonina u sinapsi

Citalopram, escitalopram, fluoksetin, fluvoksamin, paroksetin, sertralin

Blokatori ponovne pohrane noradrenalina

Blokada NETa, te posljedični porast koncentracije noradrenalina u sinapsi

Jedini predstavnik je reboksetin

Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina

Blokada SERTa i NETa, te posljedični porast koncentracije serotonina i noradrenalina u sinapsi

Duloksetin, milnacipram, venlafaksin

 

Inhibitori ponovne pohrane noradrenalina i dopamina

Blokada NETa i DATa, te posljedični porast koncentracije noradrenalina i dopamina u sinapsi

Jedini predstavnik je  bupropion

Noradrenergički i specifični serotonergički (NASSA) antidepresivi

Blokatori serotoninskih 5HT2A, 5HT2C, 5HT3, te noradrenergičkih α2 receptora

Jedini predstavnik je mirtazapin

Modulatori unosa serotonina

Indirektan utjecaj na dopaminski i glutamatni sustav

Jedini predstavnik je tianeptin

Agonisti melatoninskih receptora i antagonisti 5HT2c receptora

Agonizam na melatoninske receptore tipa 1 i 2 i indirektan utjecaj na dopaminski sustav

Jedini predstavnik je agomelatin

Inhibitori ponovne pohrane serotonina i dodatni učinak na serotoninske receptore

Inhibicija ponovne pohrane serotonina, agonist 5HT1A, parcijalni agonist 5HT1B, te antagonist 5HT3 i 5HT7 receptora

Jedini predstavnik je vortioksetin

** U republici Hrvatskoj selegilin nije registriran u liječenju depresivnog poremećaja, već samo Parkinsonove bolesti* Maprotilin pripada u tetracikličke antidepresive, no zbog ostalih sličnosti sa TCA ubraja se u ovu skupinu

Rastući broj antidepresiva nove generacije provećava izbor antidepresiva, ali i složenost liječenja. Ne postoje dva jednaka antidepresiva. Svaki od njih ima jedinstven farmakodinamski i farmakokinetski profil, što utječe na njegov biološki učinak. Cilj ovog teksta je ukazati na poznate sličnosti i razlike među pojedinim antidepresivima, kao pomoć odabiru optimalne terapije u pojedinog bolesnika. 

Izvor: Poslijediplomski tečaj I. kategorije: Antidepresivi u kliničkoj praksi
Voditeljice:
prof. dr. sc. Alma Mihaljević - Peleš
dr. sc. Marina Šagud

VEZANI SADRŽAJ > <