x
x

Ima li kvetiapin svoje mjesto u liječenju depresivnog poremećaja?

  Doc. dr. sc. Boran Uglešić, dr. med., specijalist psihijatar

  19.07.2015.

U depresivnom poremećaju dokazano je bezbroj neurobioloških abnormalnosti koje u svojim različitim kombinacijama, varijacijama intenziteta i vremena pojavljivanja odražavaju različitosti kliničke prezentacije “bolesti sa 1000 lica”. Neurobiološke, genetske, farmakološke i imunološke studije uspjele su objasniti brojne, ali još uvijek samo neke aspekte depresije.

Ima li kvetiapin svoje mjesto u liječenju depresivnog poremećaja?

Liječenje depresije

Ovisno o kliničkoj slici depresije liječimo i po intenzitetu trenutne epizode tako da blage epizode liječimo samo psihoterapijom ili kombinacijom antidepresiva i psihoterapije, umjerene epizode antidepresivima i psihoterapijom, teške psihotične epizode antidepresivima i antipsihoticima, a terapija održavanja zasniva se na kombinaciji antidepresivai psihoterapija.

Ako pokušamo napraviti kratki presjek farmakoloških metoda u liječenju depresivnog poremećaja dolazimo do zaključka da depresiju u svakodnevnoj kliničkoj praksi liječimo antidepresivima različitog mehanizma djelovanja, dodavanjem antipsihotika, stabilizatora raspoloženja, hormona štitnjače i vitamina (folata).

Ovisno o kliničkoj slici depresije liječimo i po intenzitetu trenutne epizode tako da blage epizode liječimo samo psihoterapijom ili kombinacijom antidepresiva i psihoterapije, umjerene epizode antidepresivima i psihoterapijom, teške psihotične epizode antidepresivima i antipsihoticima, a terapija održavanja zasniva se na kombinaciji antidepresivai psihoterapija.

Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRIs), Serotonin and noradrenalin reuptake inhibitori (SNRIs), dopaminergički/noradrenergički lijekovi, triciklički i hetreociklički antidepresivi, serotoninski antagonisti/reuptake inhibitori (SARIs), inhibitori MAO (MAOIs), benzodiazepini, novi antipsihotici, ovako na prvi pogled nabrojeni svi lijekovi koji se koriste u kliničkoj praksi u liječenju depresivnog poremećaja izazivaju pomutnju, upravo zbog toga teško je i nama kao specijalistima psihijatrije uvijek odabrati ispravan lijek. Vječno pitanje u odabiru terapije je što liječimo simptom ili bolest, jesmo li često terapiju odabrali zbog dominatnih simptoma (nesanice, anksioznosti....), ili je ipak moderna psihijatrija postala „prljavija“ i slabije razgraničena, pa je zbog toga i farmakoterapija postala kompleksnija.

Razgraničavanje djelovanja antipsihotika od djelovanja antidepresiva

Ako pokušamo razgraničiti djelovanje antipsihotika od djelovanja antidepresiva, vrlo brzo ćemo doći do zaključka da neki atipični antipsihotici mogu djelovati kao antagonisti dopaminskog receptora, ali neki mogu djelovati na transportere monoamina, u manjim dozama nisu dopaminski antagonisti nego samo serotoninski antagonisti, u manjim dozama nisu dopaminski antagonisti nego dopaminski agonisti. Ove činjenice nas dovode do zaključka da sa jednim lijekom možemo „pokriti“ anksioznost, depresivnost i psihotičnost, a kakva je situacija svakodnevnoj kliničkoj praksi?

Kvetiapin

Kao prvo mnogi bolesnici imaju suboptimalan odgovor na liječenje, 30% bolesnika i dalje nisu zaliječeni usprkos višestrukim promjenama liječenja. Dokazano je da molekula kvetiapina  modulira aktivnost tri različita neurotransmiterska sustava odgovorna za nastanak psihotičnih, depresivnih i anksioznih simptoma i to na način da, reducira transmisiju dopamina (psihotičnost), modulira transmisiju serotonina (depresija) i pojačava noradrenalinsku transmisiju (anksioznost).

Definitivno biološka saznanja potvrđuju da je i kvetiapin zbog svog specifičnog djelovanja na neurotransmisiju u mozgu dobar odabir za liječenje depresivnog poremećaja, a za nas kao psihijatre praktičare biološka saznanja određuju odabir psihofarmaka, tj. utječu na kreativnu farmakoterapiju.

Ako se u svakodnevnom radu vodimo biološkim saznanjima koja potvrđuju da je kvetiapin zbog svog specifičnog djelovanja na neurotransmisiju u mozgu dobar odabir za liječenje depresije, a naša osobna klinička iskustva isto to potvrđuju onda definitivno o kvetiapinu kao konkomitantnoj terapiji u liječenju depresivnog poremećaj treba sve češće razmišljati.

Literatura

  1. Uzun S, Kozumplik O. Atipični antipsihotici u liječenju bolesnika s psihotičnim poremećajima Dostupno na: http://www.plivamed.net/aktualno/clanak/7783/Atipicni-antipsihotici-u-lijecenju-bolesnika-s-psihoticnim-poremecajima.html Datum pristupa: 19.7.2015.
  2. Gašić Belša I. Kvetiapin i venlafaksin kod bipolarno afektivnog poremećaja – prikaz slučaja Dostupno na: http://www.plivamed.net/aktualno/clanak/6995/Kvetiapin-i-venlafaksin-kod-bipolarno-afektivnog-poremecaja-prikaz-slucaja.html Datum pristupa: 19.7.2015.
  3. Šagud M, Mihaljević Peleš A. Antipsihotici: farmakodinamske razlike Dostupno na: http://www.plivamed.net/aktualno/clanak/5530/Antipsihotici-farmakodinamske-razlike.html Datum pristupa: 19.7.2015.
  4. Mahnik Miloš M. Liječenje depresivnog poremećaja nakon traumatskih mirnodopskih ozljeda Dostupno na: http://www.plivamed.net/aktualno/clanak/7986/Lijecenje-depresivnog-poremecaja-nakon-traumatskih-mirnodopskih-ozljeda.html Datum pristupa: 19.7.2015.
  5. Soldo M. Liječenje terapijski rezistentne depresije kvetiapinom i venlafaksinom Dostupno na: http://www.plivamed.net/aktualno/clanak/9568/Lijecenje-terapijski-rezistentne-depresije-kvetiapinom-i-venlafaksinom.html Datum pristupa: 19.7.2015.
  6. PLIVAmed.net Vademecum: Kvetiapin (Loquen) Dostupno na: http://www.plivamed.net/vademecum/proizvod/104/Loquen.html Datum pristupa: 19.7.2015.

OGLASI
Ibuxin RapidMaxirinoBisolex
OGLAS
Maxflu
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: