x
x

Prednost escitaloprama u liječenju depresivnih poremećaja u odnosu na druge SSRI

  Miroslav Šimičić, dr. med., spec. psihijatrije

  05.04.2016.

Escitalopram je najselektivniji blokator ponove pohrane serotonina. Drugim riječima escitalopram je „najviše SSRI“, budući da osim na serotoninski transporter, ne djeluje, čak ni u visokim dozama, niti na jedan drugi neurotransmiterski sustav.

Prednost escitaloprama u liječenju depresivnih poremećaja u odnosu na druge SSRI

Depresija - epidemiologija

Depresija je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja. Zahvaća svaku šestu osobu u svijetu. SZO ističe depresiju kao treći najveći svjetski zdravstveni problem, a smatra se da će 2020. godine dosegnuti drugo mjesto. Trenutna prevalencija depresije 2-10%. Žene češće obolijevaju od muškaraca, odnos 1,5-2:1. Bolest je koja utječe na radnu funkcionalnost i povezana je s visokom smrtnošću (15-20% samoubojstvo).

Depresija - klinička slika MKB 10

Glavni simptomi:
- depresivno raspoloženje
- gubitak interesa i zadovoljstva
- smanjena energija (povećani umor)

Drugi uobičajeni simptomi:
- smanjena koncentracija i pažnja
- smanjeno samopoštovanje i samopouzdanje              
- osjećaj krivnje i bezvrijednosti
- sumorni i pesimistični pogled na budućnost
- ideje o samoozljeđivanju ili suicidu
- poremećaj spavanja
- poremećaj apetita 

Etiologija depresivnih stanja

U liječenju depresije danas imamo mogućnost primjene sve šire lepeze kvalitetnijih antidepresiva, naravno u kombinaciji s kontinuiranim psihoterapijskim supportom prema svakom pacijentu.

Nije u potpunosti razjašnjena, ali se većina psihijatara slaže da je etiologija depresije višeslojan problem, pri čemu se trebaju uzeti u obzir genetski, biološki, psihološki, a sve više i socijalni, čak i duhovni čimbenici kod svakog oboljelog pojedinca.

S obzirom na veliki broj faktora koji mogu utjecati na pojavu depresivnog stanja, kao i različitosti i intenzitet depresivnih simptoma, vjerojatno se kod svakog bolesnika pojavnost i tijek bolesti odvija na sebi svojstven uzrok i način.

Kako bismo shvatili o kakvom pojedinačnom i društvenom problemu je riječ, treba navesti kako se smatra da danas od depresivnih simptoma boluje više od 120 milijuna ljudi u svijetu, a nažalost podaci SZO (Svjetska Zdravstvena Organizacija) ukazuju da broj oboljelih od depresije i dalje raste, te se predviđa da će 2020. godine depresija biti drugi svjetski zdravstveni problem po broju oboljelih.

Usporedno s tim su i psihijatrijska saznanja o depresiji sve šira i jasnija tako da danas sa sigurnošću možemo objasniti moždane procese vezane za različite neurotransmiterske sustave, stoga u liječenju depresije danas imamo mogućnost primjene sve šire lepeze kvalitetnijih antidepresiva, naravno u kombinaciji s kontinuiranim psihoterapijskim supportom prema svakom pacijentu.

U sljedećem razdoblju, kao prvi lijek izbora liječenja depresije prihvaćeni su inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI), za koje se općenito smatra da imaju učinkovitost u liječenju depresije, a nuspojave su vrlo rijetke i ne narušavaju cjelokupno zdravstveno stanje bolesnika. Ti lijekovi se i danas vrlo uspješno primjenjuju za liječenje depresije, a u tu skupinu lijekova ubrajamo: fluvoksamin, fluoksetin, paroksetin, sertralin, citalopram, escitalopram. 

Kliničke smjernice za liječenje depresivnog poremećaja

Autori smjernica su:

  • Hrvatsko društvo za kliničku psihijatriju HLZ
  • Hrvatsko psihijatrijsko društvo
  • Hrvatsko društvo za psihofarmakoterapiju i biologijsku psihijatriju HLZ

 

Cilj primjene inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI) je povišenje koncentracije serotonina u pojedinim regijama mozga, što dovodi do poboljšanja simptoma depresivnog poremećaja. Dok je učinak SSRI zajednički na serotoninski transporter, među ovim lijekovima također postoje i razlike u utjecaju na druge sustave.

Antidepresivi: prvi izbor SIPPS escitalopram, citalopram, sertralin. SNRI venlafaxin, duloksetin kod bolnih simptoma.
Anksiolitici - kratkotrajno, uz oprez.
Hipnotici.

Escitalopram

Escitalopram sadrži samo aktivni S enantiomer. Prema Stahlu escitalopram je „quintessential“ SIPPS, najpodnošljiviji SIPPS.
Mehanizam njegova djelovanja je čista inhibicija SERT-a (serotoninskog transportera) što je bitno za kombinaciju sa drugim lijekovima, osobito u starijoj životnoj dobi te kod polipragmazije.

Dolazi u obliku filmom obloženih tableta od 10mg sa razdjelnim urezom, u pakiranju od 28 tableta. Na osnovnoj je listi lijekova. 

Daje se u dozama 10-20 mg, jednom dnevno, uz hranu ili bez nje.
Učinak iskazuje nakon 3-4 tjedna, a tada obično i nestaju nuspojave (prema iskustvu, nekad se efekt primjećuje već i za 2 tjedna).
Kod starijih od 65 godina treba početi sa 5 mg (razmotriti primjenu manje maksimalne doze), a kod djece i adolescenata ne propisivati.

Moguća je pojava simptoma ustezanja. Smanjivati dozu tijekom 1-2 tjedna (moja preporuka 3-4 tjedna po 5 mg te isključiti). Najčešći simptomi ustezanja: omaglica, parestezije, poremećaji sna (nesanica, intenzivni snovi), agitacija, anksioznost, mučnina, tremor, konfuzija, znojenje, proljev, palpitacije, razdražljivost. Uglavnom su blagi i prolaze kroz 2-3 tjedna, rijetko duže do 2-3 mjeseca.  Rijetko se radi o težim nuspojavama.

 

Prikazi slučajeva

Slučaj broj 1

Gospođa, 42 godine, VSS, udata, majka dvoje djece. Unazad tri godine liječi se zbog depresije.

2015. godine hospitalizirana u psihijatrijskoj bolnici zbog pogoršanja psihičkog stanja, nesanice, suicidalnih promišljanja. U terapiji sertralinom 50 mg dva puta po jednu tbl. stanje nezadovoljavajuće remisije.

U lipnju 2015. godine uveden escitalopam 10 mg jedna tbl. ujutro, te alprazolam 0,5 mg, tri puta po jednu tbl. Poboljšanje na drugoj kontroli, počela je raditi, zadovoljavajućeg nivoa na poslu i u obitelji.

Slučaj broj 2

Gospodin, 48 godina, SSS, zaposlen, obiteljska anamneza: majka i brat se liječe od depresije.

Dg: Depresivni poremećaj F 32.2

Simptomi:

  • potištenost
  • bezvoljnost
  • anhedonia
  • tjeskoba
  • nesanica
  • disfunkcionalan, duži period na bolovanju

Od ranije terapija paroksetin 30 mg jedna tbl. ujutro, i diazepam 5 mg 1,0,1 tbl.

U listopadu 2015. godine uveden escitalopram 10 mg pola tbl. ujutro u prvih tjedan dana potom jedna i pol tbl, te diazepam 5 mg 3x1 tbl. Klinički te subjektivno značajno poboljšanje psihičkog stanja.

Zaključak

Depresija nije bolest morbus sui generis (razvoj farmakogenomike sve više upućuje na etiološku i patogenetsku heterogenost depresije) i normalno se javlja potreba za velikim brojem različitih antidepresiva. Različitost treba biti i farmakodinamska i farmakokinetska. Antidepresivi srednje generacije, prije svega SIPPS-i predstavljaju značajni napredak u liječenju depresivnih bolesnika.

Escitalopram je najselektivniji blokator ponove pohrane serotonina. Drugim riječima escitalopram je „najviše SSRI“ , budući da osim na serotoninski transporter, ne djeluje, čak ni u visokim dozama, niti na jedan drugi neurotransmiterski sustav.

Literatura

1. Sažetak opisa svojstava lijeka - HALMED: escitalopram

2. Šagud M., Mihaljević-Peleš A. Kliničke smjernice za liječenje depresije (dostupno na www.plivamed.net)

OGLASI
MaxirinoAndol PROBisolex
OGLAS
Gastal
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: