Medicus 2014;23(1):23-30
Pionir multidisciplinarnog pristupa liječenju boli bio je
američki liječnik John Bonica sredinom 20. stoljeća. Nje-
gove vizije o multidisciplinarnom pristupu boli postale su
stvarnost i svakodnevna praksa na nižoj ili višoj razini ovi-
sno o mogućnostima (23–26). Zanimljiv je podatak iz SAD-a
gdje je prije više od 10 godina bilo 1000 programa multidis-
ciplinarnog pristupa boli, a danas ih imamanje od 150!? Ovaj
podatak tumači se kao američki pristup liječenju (filozofija
profita). Na jedan multidisciplinarni program liječenja boli
dolazi 670.000 stanovnika SAD-a koji pate od kronične boli.
Podatak da se u SAD-u propisuje više od 80% opioida izda-
nih na recept u svijetu (SAD čini samo 4,6% svjetskog sta-
novništva) traži ozbiljnu analizu rada liječnika i zdravstve-
nog sustava u cjelini (27).
Prema objavljenim podatcima IASP-a mogućnosti su liječe-
nja u multidisciplinarnim klinikama ograničene, kreću se
od 339.000 do 7,6 milijuna stanovnika na jednu multidis-
ciplinarnu kliniku (tablica 1.). Objavljeni podatci nisu pot-
puni jer na upit IASP-a neki nisu odgovorili i nije izvršena
stroga provjera prikupljenih podataka. Međutim, prikuplje-
ni podatci mogu poslužiti za dobivanje uvida o liječenju u
multidisciplinarnim klinikama u razvijenim zemljama svi-
jeta (27). U Europi svaki peti stanovnik pati od kronične boli
(19% populacije), to znači da 100 milijuna stanovnika u Eu-
ropskoj zajednici pati od kronične boli. Predsjednik Europ-
ske federacije IASP-a (EFIC) profesor Hans G. Kress izjavio
je da se procjenjuje gubitak od približno 500 milijuna rad-
nih dana svake godine u EU-u. Učinci na gospodarstvo EU-a
jesu gubitci oko 34milijardi eura (29–32). Samo 2%pacijena-
ta s boli u Europi liječe specijalisti za bol.
Procjene izdataka za liječenje pojedinih bolnih stanja vrlo
su visoke pa liječenje nije dostupno stanovnicima država s
niskim standardom. Procjena izdataka (Nizozemska, godi-
ne 2002.) za liječenje jednog bolesnika s kroničnomboli leđa
jest 1104 eura na godinu (33).
U zemljama gdje je to moguće preporuka je da centri ili kli-
nike zadovoljavaju potrebe pojedinih dobnih skupina ili
kliničkih entiteta (npr. bol kod djece, bol kod starijih osoba,
bol kod kronične maligne bolesti). Osoblje mora imati me-
đunarodnu ili državnu licenciju za djelatnost kojom se bavi
(dodatnu edukaciju o liječenju boli).
Osoblje u ambulantama primarne zdravstvene skrbi, klini-
kama za liječenje boli i centrima za liječenje boli mora se pri
svom radu i istraživanju pridržavati najviših etičkih i pro-
fesionalnih standarda pri liječenju. Oslobađanje od boli te-
meljno je ljudsko pravo. Liječenje opioidima također je ljud-
sko pravo, ali se pri liječenju opioidima mora voditi računa o
fizičkoj i psihološkoj ovisnosti, razvoju tolerancije i nuspoja-
vama opioida. Liječenje bolesnika u terminalnim stadijima
bolesti mora se provoditi pažljivo da ne dođe do smrtnoga
ishoda. Eutanazija etički nije prihvatljiva ni u terminalnim
stanjima. Ublažavanje boli u tim stanjima mora biti pažljivo
izvedeno (nužno je kliničko iskustvo). Valja napomenuti da
je moguć nastanak učinka dvostrukog djelovanja, ali to se ne
smatra eutanazijom jer nema namjere.
ZAKLJUČCI
Liječenje kronične boli složeno je i zahtijeva multimodal-
ni pristup jer se samo jednom terapijom najčešće ne može
postići učinkovito liječenje. Da bi liječenje bilo učinkovito,
28
TABLICA 1.
Broj stanovnika koji gravitira multidisciplinarnoj klinici u pojedinim državama
*VHA = VETERANS HEALTH ADMINISTRATION
IZVOR PODATAKA: PAIN CLINICAL UPDATES (27)
Država
Broj stanovnika
(milijuni)
Broj
multidisciplinarnih
klinika
Državne (javne)
klinike
Privatne klinike Broj stanovnika/
klinika
Belgija
11
9
9
postoje
1,222.222
Danska
5,6
10
5
5
560.000
Engleska i Vels
56
138
138
postoje
405.797
Francuska
65
81
78
3
802.469
Nizozemska
17
7
0
7
2,438.571
Španjolska
46
6
6
0
7,666.666
Švedska
9,5
28
25
34 – 5
339.285
Izrael
8
11
8
3
727.000
Kanada
35
203
122
81
172.413
SAD (bez VHA)*
292
90
0
90
3,244.444
SAD – VHA
21,8
59
59
0
369.491
JukićM.
